Talibani su ušli u Kabul, a njihovi zapovjednici očekuju miran prijenos vlasti sljedećih nekoliko dana. Život pod šerijatskim zakonom u kojem se život može izgubiti zbog preljuba, neslaganja s vlašću ili izlaska u zabranjeno vrijeme – bit će nešto što će zapadni svijet sada moći samo promatrati.
Kako se dogodilo da nakon 20 godina rata zemlja tako “lako” padne u ruke talibana, te što se sada u Afganistanu može očekivati, pojašnjava gost RTL-a Danas profesor Mirko Bilandžić, nositelj kolegija Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti na Filozofskom fakultetu.
Povratak talibana na vlast, kaže Bilandžić, ozbiljno je kada se govori o pitanjima međunarodne sigurnosti.
‘Očigledno iz povijesti do sada nismo ništa naučili. Ovaj je slučaj pokazao da sve velesile, od Velike Britanije u 19. stoljeću, Sovjetskog saveza u 20. stoljeću i od Amerikanaca u 21., nitko nije uspio pokoriti Afganistan. S druge strane, imamo situaciju koja jasno ukazuje da je Zapad zbog vojne nadmoći sposoban ostvariti briljantne vojne pobjede, što je bilo rušenje talibanskog režima 2001. godine. Međutim, Zapad očigledno ima ozbiljan deficit u pogledu post ratne izgradnje tih društava koja su iz drugog kulturološkog kruga. S treće strane, u tim kaotičnim društvima koja su u stvari u nekom stanju rata svih protiv sviju, ponovno se pokazuje da su te islamističke strategije, kako to oni zovu, upravljanja divljaštvom, a to je u stvari kapitaliziranja kaosa od strane jedino onih koji su dobro organizirani, a to su islamisti i da se ovdje pokazalo da su sposobni vratiti se na vlast. Rekao bih da je to ne samo jedan ozbiljan poraz Zapada i zapadnih modela upravljanja krizama, već bih rekao bih da je ovo višestruka pobjeda talibana koji su nakon rušenja 2001. godine gotovo nestali sa scene, a vratili su se još moćniji i još organiziraniji i ono što je posebno bitno, očito s određenom podrškom i legitimitetom do tada pro američkih kolaboracionista u Afganistanu, uključivo i afganistanske državne sturkture do jučer’, pojašnjava Bilandžić.
Afganistan će sada, dodaje, postati islamistički emirat, kakav je prije postojao. ‘Možemo očekivati opet rigidnu, ne samo interpretaciju, ali i praksu islamskog šerijatskog prava, što je jedna fundamentalistička ideologija koja može neminovno gurnuti Afganistan minimalno u forme sektaškog nasilja, prije svega u odnosu na do jučerašnje kolaboracioniste Zapada, a bojim se i puno ozbiljnije, a to je da se može naći na rubu građanskog rata’, upozorava Bilandžić.
‘Ono što možda nije bilo uzalud u postupanju Zapada je to da su talibani, do jučer svjetski neprijatelji broj jedan, dobili stanoviti legitimitet, i da ih je Zapad, prije svega SAD, priznali u veljači prošle godine kada su sklopili sporazum izvan dosega tadašnje afganistanske vlade. To mi se čini da bi moglo utjecati na talibane i na njihove pokušaje traženja legitimiteta i suradnje u okviru međunarodnog poretka, što će neminovno utjecati i na geopolitičku strukturu, i svijeta, a pogotovo na tom području, prije svega na relaciji između Saudijske Arabije, Irana, Pakistana, Sovjetskog Saveza, Kine i SAD-a’, kaže Bilandžić.
‘Eskalaciju terorizma možemo očekivati kao izravnu posljedicu ovoga što se dogodilo u Afganistanu. Možemo očekivati nemire i sukobe te možda i građanski rat u Afganistanu koji se prelijeva na okolna područja pa možemo očekivati i nove izbjegličke valove sa tog područja prije svega prema Europi, koji definitivno mogu završiti na ovim prostorima, kazao je.
