Site icon narod.hr

Suosnivač Wikipedije pokreće alternativnu platformu zbog njenog oštrog skretanja ulijevo

Wikipedija TITO

Foto: Old White Truck from USA, commons.wikimedia.org, Fah; fotomontaža: Narod.hr

Suosnivač Wikipedije Larry Sanger pokreće alternativu toj internetskoj enciklopediji u pokušaju odgovora na problem s kojima se susreće ova platforma, a to je prema Sangeru ljevičarska propaganda koju Wikipedija promovira.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Govoreći za Just the News, Sanger je ukazao na to kako su objave na Wikipediji formulirane na način koji “u potpunosti ignorira bilo kakav konzervativan, libertarijanski ili kritički tretman tema”.

Sanger je spomenuo kako ovaj tretman, posebno tema poput socijalizma, nije obrazovanje, već propaganda. “Trebalo bi vremena”, dodao je Sanger, “da se ljudi educiraju u što se Wikipedija pretvorila”.

Iako platforma nije započela s lijevom pristranošću, Sanger objašnjava da je prije desetak godina “kada su liberali ili ljevičari krenuli maršom kroz institucije, Wikipedija postala jedna od tih utjecajnih institucija. Oni su započeli svoj marš i zapravo ga preuzeli”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cenzura Wikipedije ne prestaje s konzervativcima, a prema Sangeru na meti se može naći bilo što, što je generalno protiv establishmenta.

>Dijanović: EU birokratima Twitter i FB nisu dovoljno radikalni – žele svoje Ministarstvo istine

Kao rezultat takve široko rasprostranjene cenzure i reduciranje informacija, postoji rizik da bi djeca mogla odrasti učeći falsificiranu inačicu povijesti i stvarnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sanger je također prošle godine u eseju predstavio brojne primjere izmjena na Wikipediji koje su pokazale značajnu liberalnu pristranost u pisanju i uređivanju, često skrivajući ili mijenjajući ključne činjenice.

On primjerice navodi članak o posvojenju djece od pripadnika LGBT zajednice “uključuje nekoliko točaka razgovora u korist prava na posvajanje, ali izostavlja bilo kakve argumente protiv. Wikipedija je također pokušala potkopati kršćansko učenje o Isusu Kristu, a Sanger je napisao da taj članak sadrži “prilično grube slučajeve pristranosti”.

Suočavajući se s tako otvorenim, ali nezapaženim, mijenjanjem istine ili skrivanjem bilo kakvih suprotnih argumenata, Sanger radi na razvoju platforme u kojoj bi vladala sloboda govora umjesto cenzure. The Encyclosphere bi bila „otvorena enciklopedijska mreža“, „besplatna, divovska, globalna zajednička baza znanja, bez ikakve središnje kontrole“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da bi ostvario svoj cilj, Sanger je uspostavio Zakladu za standarde znanja koja ima za cilj “definiranje tehnoloških standarda za enciklopedije”, a odbijat će bilo kakve donacije Silicijske doline, korporacija i vlada kako bi zaštitila neutralnost.

Nova hrvatska Wikipedija: Državnik Tito i diktator Pavelić

Jutarnji list krajem siječnja objavio je opsežan članak kako je skupina “disidenata“ preuzela hrvatsku Wikipediju, nakon smjene, kao piše u članku, glavnog administratora i ideologa cijele ideje domaće “nacionalwikipedije”.

> Dr. Hebrang za Narod.hr: ‘Suočimo se s prošlosti – Tito spada među najveće zločince u povijesti’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> ‘Antifašisti’ revoltirani ‘hajkom na Tita’: Glavni urednik odgovorio da će u Glasu Istre i dalje biti mjesta za Hasanbegovića i istinu o komunističkim zločinima

Koliko se može razumjeti iz članka, navodi HKV, sada slijedi temeljito čišćenje 224.878 priloga na “nacionalwikipediji”, pogotovo onih koji se tiču povijesnih tema. Tako Jutarnji list ilustrira “nacionalsocijalistički“ karakter stare Wikipedije izvadcima iz članaka o Josipu Brozu Titu i Anti Paveliću.

Ilustracije radi, piše tako Jutarnji list, Tito je u uvodu članka opisan kao “komunistički vođa”, “diktator” i “deveti na listi najvećih zločinaca 20. stoljeća”, a Pavelić kao “hrvatski političar i odvjetnik, vođa i osnivač Ustaškoga pokreta i poglavnik Nezavisne Države Hrvatske“.

HKV je provjerio što sada piše o Josipu Brozu i Anti Paveliću, nakon velikog uspjeha skupine “disidenata“. Izdvojili su za svoje čitatelje, slično kao i Jutarnji list, uvodne odlomke.

Josip Broz, poznatiji pod nadimkom Tito (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), bio je jugoslavenski komunistički političar, revolucionar, i državnik, predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije bez ograničenja trajanja mandata. Iako je njegova vladavina zbog političke represije, odgovornosti za smrt političkih protivnika i doživotnog mandata kritizirana autoritarnom, bio je popularan političar i smatran “benevolentnim diktatorom”. To i danas pobuđuje zaoštrene kontroverzne ocjene, od negativnih do pozitivnih.

Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.), hrvatski političar i odvjetnik, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator marionetske Nezavisne Države Hrvatske koja je u Drugom svjetskom ratu bila saveznica fašističke Italije i nacističke Njemačke. Pod njegovom su vlašću doneseni rasni zakoni na osnovu kojih su stradale mnoge manjine, ponajviše Srbi, Židovi i Romi, a nemilosrdno se obračunavao i s antifašistički nastrojenim Hrvatima.

Nema što, skupina “disidenata“ koje hvali Jutarnji list već sad je dovela do neviđenog napretka. Kako ide ona – i poslije Tita – Tito?, zaključuje HKV.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version