U službeni posjet Hrvatskoj, u pratnji turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, stigla je i prva dama Emine Erdogan, o kojoj nije puno toga poznato.
Supruga turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana , Emine , u srijedu je posjetila Samobor u pratnji supruga turskih ministara gospodarstva i europskih poslova te supruge turskog veleposlanika u Hrvatskoj.
Što znamo o njoj?
Emine Erdogan (djevojačko prezime Gülbaran) rođena je 21. veljače 1955. u Uskudaru, arapskog je podrijetla, najmlađe dijete i jedina kćerka u obitelji s petero djece.
Što se tiče obrazovanja, pohađala je Mithat Pasa Aksam umjetničku školu, ali ju je napustila prije mature. Kao petnaestogodišnjakinji stariji brat Husein zabranio joj je da napušta kuću jer to ne priliči djevojkama njene dobi. Bila je članica “Idealističke ženske udruge”, na jednom je skupu upoznala i svog budućeg muža, tada vatrenog mladog političkog lidera.
Emine i Recep Tayyip Erdogan vjenčali su se u srpnju 1978. godine. Zanimljivo je kako je njegova majka inzistirala da joj sin oženi djevojku potpuno zaklonjenu čadorom, ali joj to nije uspjelo. U svome braku imaju četvero djece – Ahmeta Buraka, Necmettina Bilala, Sumeyye i Esre.
Supruga turskog predsjednika od strane prijatelja opisana je kao čvrsta, inteligentna i duhovita osoba koja zapravo ima vrlo važnu ulogu. U javnosti je poznata kao osoba koja u javnosti nosi hidžab, voli čitati, plivati, voziti i slušati tursku klasičnu glazbu.
Kritike zbog izjave o haremima
Nedavno je izazvala pozornost ne samo turske javnosti, kao i brojne kritike na društvenim mrežama, izjavom kako su haremi osmanskih sultana bili škole za članove dinastije i obrazovne institucije koje su žene pripremale za život. Rekla je to na skupu u Ankari o osmanskim sultanima, dan nakon što je njezin suprug u govoru povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena kazao kako su “žene prije svega majke”.
Poput supruga Recepa Tayyipa, Emina Erdogan predana je muslimanka i poštovateljica tradicije i veličine Osmanskog Carstva.
Njezina izjava o haremima brzo je postala predmetom kritika na društvenim mrežama.
“U vrijeme Murata III. (sultana iz 16. stoljeća) jedino što se nije moglo pronaći u haremu, bile su knjige”, reagirao je na twitteru jedan sveučilišni profesor.
Tekst se nastavlja ispod oglasa