ICTY staff

Nakon Vojislava Šešelja Haaški sud odlučio je pustiti na privremenu slobodu još jednog optuženika za najteže ratne zločine u Hrvatskoj. Planirano je da Goran Hadžić na slobodi ostane do svibnja, kako bi se podvrgnuo kemoterapiji u Srbiji dok bi nakon povratka u Haag bio napravljen kontrolni pregled magnetskom rezonancom. Hadžić je doista teško bolestan – prošle mu je godine dijagnosticiran tumor na mozgu, nakon čega su mu liječnici predvidjeli da će živjeti najviše dvije godine. Sam Hadžić zbog bolesti više ne može pratiti suđenje te ne vjeruje da će dočekati izricanje pravomoćne presude.

Odluka suda nije izazvala reakcije kao povratak Šešelja u Srbiju

Odluka Haaškog suda o Hadžiću ni blizu nije izazvala skandal i spektakl u negativnom kontekstu kao što je to bio slučaj s četničkim vojvodom Vojislavom Šešeljem. Goran Hadžić optužen je za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja. Odgovoran je za stotine počinjenih ubojstava i progona tisuća Hrvata s okupiranih prostora Hrvatske tijekom velikosrpske agresije i okupacije jednog dijela teritorija naše zemlje, kao i za čitav niz drugih ratnih zločina.

Komunist na listi SKH-SDP

Zanimljivo da je prije Domovinskog rata Goran Hadžić radio u VUPIK-ovom pogonu u Vukovaru, gradu koji je strahovito stradao tijekom agresije na Hrvatsku, Hadžić je inače prije 1990. bio uvjereni komunist te je kao član Saveza komunista Hrvatske – Stranke demokratskih promjena, danas SDP-a, izabran za odbornika Skupštine općine Vukovar. Međutim, već iste godine pristupa radikalnom SDS-u, i postaje predsjednik te stranke, koja je bila zapravo marionetska stranka u rukama režima Slobodana Miloševića i beogradske velikosrpske politike, za Vukovar.

Bio u rukama hrvatskog pravosuđa, a onda je pušten

Za razliku od mnogih drugih protagonista agresije na Republiku Hrvatsku o Goranu Hadžiću se nije puno pisalo, iako se radi o čovjeku koji je u rukama hrvatskog pravosuđa bio nakon akcije hrvatske specijalne policija na Plitvicama na Uskrs sada već davne 1991. godine. Bila je to akcija koju povijest danas prepoznaje kao ”krvavi Uskrs” tijekom kojem je pala i prva žrtva Domovinskog rata, hrvatski branitelj i redarstvenik, Josip Jović.

Goran Hadžić je uhićen, međutim, pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima je pušten. Postoji nekoliko verzija koje ”objašnjavaju” njegovo puštanje, no, nećemo spekulirati. Činjenica da je nakon puštanja iz zatvora Hadžić otišao u okupirani dio Istočne Slavonije ipak ponešto govori o tome da je hrvatska policija ranog proljeća 1991. imala pravu osobu u svojim rukama, jednog od vođa unutarnje agresije na Hrvatsku, odnosno, vođa srbijanske pobune.

Goran Hadžić je sve do 1993. godine bio predsjednik takozvane Republike Srpske Krajine. Nakon čega u Krajini su vlast preuzima ”kninska struja”, prevođena Milanom Martićem, koja je zapravo bezglavo slijedila Miloševića u propast.

U Osijeku u odsutnosti osuđen za teške zločine

S mirnom reintegracijom Podunavlja Hadžić je pobjegao u Novi Sad, a kako je poslije uhićenja 1991. i puštanja na slobodu bio nedostupan hrvatskom pravosuđu recimo da je u Osijeku 1999. godine osuđen u odsutnosti na osam godina zatvora zbog poticanja na pobunu protiv Republike Hrvatske, ali i zbog čitavog niza zločina, kao što su ubojstva, rušenja katoličke crkve, miniranja nesrpskih kuća u Tenji. Naime, u Tenji, mjestu koje se nalazi nedaleko Osijeka, su od 1. srpnja 1991. do 20. travnja 1992. ubijene 23 osobe, dakako, uglavnom Hrvati.

Optužnica Haaškog suda tek 2004. godine

Poslije svega navedenoga trebalo je podosta vremena da Haaški sud reagira, tek 2004. godine spomenuti sud podignuo je optužnicu protiv Gorana Hadžića za ratne zločine u istočnoj Slavoniji od 1991. do 1993. godine, za udruživanje u zločinački pothvat koji je uključivao i etničko čišćenje te protjerivanje Hrvata s velikog dijela teritorija Republike Hrvatske. Hadžić ponovno bježi neposredno prije nego što je obznanjena zapečaćena haaška optužnica. Do 2011. je bio u bijegu, a uhićen je na Fruškoj gori u Srbiji, u okolici Novog Sada, gdje ima obiteljsku kuću, te je tada završio u Haagu. Godinu dana kasnije počelo je suđenje. Pred sudom je tvrdio da nije kriv za zločine za koje ga se tereti.

Goran Hadžić bio je, kako ga je prije tri godine opisao haaški tužitelj, Douglas Stringer, glavni čovjek Slobodana Miloševića na terenu, dakle, na okupiranim dijelovima Hrvatske, koji je odgovoran za etničko čišćenje. Hadžić je, kako je rekao Stringer, od Beograda, dakle, Miloševića, dobivao instrukcije te je imao novac i moć da ostvari planove zločinačkog poduhvata.

Mnogi sudionici zločinačkog pothvata, ali ih je osuđeno malo

U zločinački pothvat uključeni su i pripadnici vojnog vrha JNA, dio političkog vrha Srbije, odnosno, ondašnje Jugoslavije, kao i čelnici takozvane Krajine.

Hadžića se tereti za ubijanja, razaranja i pljačke od lipnja 1991. godine, kad je postao predsjednikom otete pokrajine, takozvane Republike Srpske Krajine, do kraja 1993. godine, kada je izgubio na krajinskim izborima. Između ostaloga Hadžić je optužen i za pokolj na Ovčari i jedan od najvećih zločina počinjenih u Europi poslije Drugog svjetskog rata. Upravo je on nakon pada Vukovara inzistirao na tome da zarobljenici ostanu na tom području i da im se tamo sudi, te su zarobljenici odvedeni na Ovčaru gdje su tijekom noći ubijeni i zakopani u jamu. Na Ovčari je strijeljano oko 260 ljudi izvedenih iz vukovarske bolnice, najmlađa žrtva Ovčare imala je samo 16 godina.

Tužitelji su predložili 85 svjedoka i predvidjeli da im za to treba 170 sati sudske rasprave, no pitanje je hoće li Hadžić dočekati kraj suđenja.

Nažalost, malo ih je za ove zvjerske zločine osuđeno, neki su dobili gotovo pa simbolične kazne, drugi više nisu na životu, poput Miloševića.

Odvjetnik: Hadžićev dolazak u Srbiju se očekuje u srijedu

Optuženik za ratne zločine Goran Hadžić, kojega je Haški sud (ICTY) odlučio u ponedjeljak pustiti na privremenu slobodu iz zdravstvenih razloga, mogao bi u Srbiju doputovati već u srijedu, potvrdio je srbijanskim medijima njegov odvjetnik. Hadžićev odvjetnik Zoran Živković izjavio je za regionalnu televiziju N1 je zdravlje njegova klijenta “vrlo loše” i da se njegov dolazak očekuje u srijedu.

“To njegovo loše zdravstveno stanje posljedica je bolesti koju ima, a djelomice i posljedica kemoterapije i radioterapije kroz koju prolazi. Te dvije terapije ostavljaju loš učinak koji se odrazio na njegovo zdravstveno stanje”, izjavio je Živković za N1. Po njegovim riječima, Hadžić u Haagu ima sasvim dobru terapiju, a jedan dio terapije može primati i u Srbiji.

I predsjednik Nacionalnog vijeća za suradnju s Haaškim tribunalom Rasim Ljajić izjavio je da je Hadžićevo zdravstveno stanje “izuzetno teško” i rekao da ICTY treba pregledom medicinske dokumentacije utvrditi može li Hadžić letjeti zrakoplovom bez liječničke pratnje.

Hadžić na privremenoj slobodi ne smije napuštati Novi Sad, mora srbijanskim vlastima predati putovnicu, a zabranjeni su mu kontakti sa žrtvama, svjedocima i medijima.

Izvor: narod.hr
Photo: ICTY staff/wikimedia Commons