Visoki dužnosnici u Bidenovoj administraciji još su prošlog mjeseca vjerovali da će proći nekoliko mjeseci prije no što padne građanska vlast u Kabulu. Sada zakonodavci pritišću administraciju američkog predsjednika Bidena za odgovore i traže informacije o tomu kako su američki obavještajci mogli tako loše procijeniti stanje u Afganistanu, piše CNN.
> Trump: Vrijeme je da Biden zbog sramote u Afganistanu podnese ostavku
“Bidenov tim nije prepoznao rizik koji je nastao brzim povlačenjem obavještajnih i izviđačkih bespilotnih letjelica i bliske zračne potpore usred posebno intenzivne borbene sezone”, kazao je za New York Times David H. Petraeus, umirovljeni general koji je zapovijedao međunarodnim snagama u Afganistanu od 2010. do imenovanja za ravnatelja CIA-e 2011. godine.
“Rezultat je bio da su se afganistanske snage na terenu borile nekoliko dana, a zatim shvatile da nema pojačanja. Psihološki je utjecaj bio poražavajući”, istaknuo je.
Tko su Talibani?
Talibani su oformljeni 1994. kao skupina bivših afanistanskih boraca u pokretu otpora poznati kao mudžahedini. Tijekom 1980-ih borili su se protiv sovjetskih napadača. Cilj im je bio nametnuti vlastitu interpretaciju islamskog zakona u Afganistanu i odstraniti vanjske utjecaje.
Nakon što su 1996. zauzeli Kabul, talibani su počeli provođenje rigoroznih zakona. Žene su bile prisiljene u potpunosti prekrivati tijelo, nisu smjele pohađati školu ni studirati, a bilo im je zabranjeno i zaposlenje. Također, nisu smjele izaći iz kuće bez muške pratnje. Zabranjena je bila i televizija, puštanje glazbe te obilježavanje nemuslimanskih blagdana.
Promjena je nastala 11. rujna 2001. kada je 19 muškaraca otelo četiri putnička zrakoplova i izvršili su samoubilački napad na World Trade Center i Pentagon. U napadu je smrtno stradalo više od 2700 osoba. Napad je orkestrirao vođa Al Kaide Osama bin Laden iz svog sjedišta u Afganistanu pod kontrolom talibana.
Manje od mjesec dana od napada SAD je sa savezničkim snagama napao Afganistan kako bi spriječili talibane u pružanju sigurnog utočišta Al Kaidi i zaustavili Al Kaidu u korištenju Afganistana kao baze za svoje terorističke poduhvate.
U dva desetljeća nakon što su talibani svrgnuti s vlasti, vodili su pobunu protiv savezničkih snaga i afganistanske vlade koju podupire SAD.
> MVEP: Evakuirano osmero Hrvata iz Afganistana
Prošli je tjedan britanski ministar obrane Ben Wallace istaknuo da je apsolutno zabrinut da propale države predstavljaju leglo za takve vrste ljudi i da će se Al Kaida vjerojatno vratiti.
Wallace se s pravom brinuo o neuspjelim državama, ali nije bio u pravu kad je rekao da bi se ta skupina mogla vratila. Al Kaida je već tamo, navodi The Guardian.
Prošlog je mjeseca UN objavio da je Al Kaida prisutna u najmanje 15 afganistanskih provincija, a da na indijskom potkontinentu djeluje pod zaštitom talibana iz provincija Kandahar, Helmand i Nimruz.
To je cijelo vrijeme bio problem koji je Bidenova administracija pokušavala ignorirati.
Tko su im vođe?
Talibane predvodi Mawlawi Haibatullah Akhundzada, visoki vjerski službenik i suvremenik osnivača talibanske skupine. Talibanskim vođom imenovan je 2016. nakon što je prethodni vođa Mullah Akhtar Mohammad Mansour ubijen tijekom zračnog napada američkih snaga u Pakistanu. U to vrijeme je Thomas Ruttig iz mreže afganistanskih analitičara predviđao da će novi vođa biti sposoban priključiti skupini mlađu i militantniju generaciju.
Ključnu ulogu igra i jedan od osnivača talibana, Mullah Abdul Ghani Baradar koji je 2013. pušten na slobodu nakon što je 2020. uhićen u pakistanskom najvećem gradu Karachiju. Baradar je čelnik političkog odbora talibanske skupine, a nedavno se sastao s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem, navodi CNN.
Što žele?
Talibani su 2017. zahtijevali od novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa povlačenje američkih snaga iz Afganistana. Nakon godina pregovora mirovni je sporazum potpisan 2020., a njime je SAD pristao na povlačenje svojih trupa iz Afganistana i puštanje oko 5000 talibanskih zarobljenika. Talibani su pristali na poduzimanje koraka u sprječavanju bilo koje pojedinačne skupine – uključujući Al Kaidu – u korištenju Afganistana kao prijetnje SAD-u i njegovih saveznicima.
Glasnogovornik talibana Sohail Shaheen izjavio je da će ženama i dalje biti dopušteno školovanje i studiranje te da će diplomati, novinari i neprofitne organizacije moći nastaviti s radom u zemlji. “Time smo obvezani – osigurati sigurno okruženje tako da oni mogu izvršavati svoje aktivnosti za afganistanski narod”, kazao je.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres objavio je da su stotine tisuća ljudi prisiljene bježati dok se izvještava o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava. “Međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava – posebno teško izboreni za žene i djevojke – moraju se očuvati”, kazao je.
Propust Bidenove administracije
Visoki dužnosnici u Bidenovoj administraciji još su prošlog mjeseca vjerovali da će proći nekoliko mjeseci prije no što padne građanska vlast u Kabulu. Sada zakonodavci pritišću Bidenovu administraciju za odgovore i traže informacije o tomu kako su američki obavještajci mogli tako loše procijeniti stanje u Afganistanu.
Američki ministar obrane Lloyd Austin izjavio je da je “manjak otpora s kojim su se talibani suočili od strane afganistanskih snaga iznimno zabrinjavajuć. Bili su u prednosti, 20 godina uvježbavali su ih naši saveznici, imali su moderno zrakoplovstvo, dobru opremu i oružje”, kazao je Austin.
Politico piše kako se Biden u svojoj politici prema Afganistanu i talibanskoj krizi posve oglušio na prijedloge svojih najboljih vojnih savjetnika i ignorirao gotovo jednodušno prihvaćen pogled na situaciju vanjskopolitičkih savjetnika SAD-a. Mnogi smatraju kako je Biden osudio Afganistan kao američkog saveznika na vladavinu pod islamističkim fundamentalistima, te otvorio vrata novim terorističkim prijetnjama.
David Sanger iz NYT-a komentirao je Bidenovu zbunjenost i manjak kompetencije u vanjskoj politici: “Gospodin Biden ostat će zapamćen u povijesti kao predsjednik koji je predsjedao nad posljednjim činom u američkom eksperimentu s Afganistanom. Nakon sedam mjeseci tijekom kojih je njegova administracija mogla ostaviti dojam kompetentnosti, sve vezano uz američke posljednje dane u Afganistanu razbija tu iluziju.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa