Trump se suprotstavio otimanju zemlje i rasističkim ubojstvima farmera u Južnoj Africi pa proglašen – rasistom

Trumpov Tweet u kom kaže kako je zamolio Državnog tajnika (ekvivalent ministra vanjskih poslova) Mikea Pompea da prouči pljenidbe farmi od strane Vlade u Južnoj Africi, “i eksproprijacije i masovno ubijanje bijelih farmera”, podigao je buru. Pritom se pozvao na Tuckera Carlsona, u Foxu, koji je naveo: “Južnoafrička vlada sad plijeni zemlju bijelim farmerima”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Južnoafrički parlament izglasovao otimanje zemlje bijelcima: “Nije rasizam kad mi to radimo”

Mnogi upozoravaju vladu Južne Afrike da ponavlja grešku Zimbabwea koji je pod Robertom Mugabeom, svojevremeno idolom euroljevice (kao i Chavez par desetljeća kasnije) stigao od “žitnice Afrike” i jedne od najuspješnijih i najprosperitetnijih država kontinenta do propale socijalističke satrapije u kojoj nema ničeg, ponajmanje hrane. Rezultat je to ne samo nekontroliranog ljevičarenja, već i “antirasističke” (u stvari, izrazito rasističke) politike vlade koja je poticala crnačke bande na osvajanje i pljačkanje farmi koje su u Zimbabweu prethodno bile u vlasništvu bijelaca koji su ih i uspostavili, nerijetko praćeno ubijanjem farmera.

Ideja je bila tipično marksistička, oteti farme bogatima i dati ih na upravljanje siromašnima. Problem je što pljačkanje bjelačkih farmi siromašne crnce nije pretvorilo u farmere, već u pljačkaše: Kad bi opljačkali jednu farmu i pojeli sve na njoj, prepustili bi je džungli i išli pljačkati iduću. Propali Zimbabwe danas zove bijelce da se vrate, ali bez nekog uspjeha.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(VIDEO) 15.000 južnoafričkih farmera spremno emigrirati u Rusiju?

A u Južnoj Africi je rasistički zakon o kom smo nedavno pisali, a kojim je legalizirano otimanje zemlje isključivo bijelim farmerima bez naknade, aktiviran: u nedjelju je zabilježen prvi slučaj nacionalizacije odnosno eksproprijacije farme. Radi se o dvije farme u limpopou, najsjevernijoj pokrajini. Lokalni tisak je javio kako je vlada “počela unilateralno eksproprirati farme prema kojima postoje zahtjevi i gdje su pregovori o cijeni s vlasnicima zastali.”

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Južnoafrički Ustav, i nedavno doneseni zakon o kom smo već pisali, dozvoljava Vladi da eksproprira zemljište bez naknade iako u većini slučajeva vlada i vlasnici uspijevaju dogovoriti cijenu otkupa na sudu. Međutim u zadnjem slučaju Vlada je otela farmu prije nego što su vlasnici mogli na sudu prezentirati svoj slučaj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To je pojačalo strahove da je pravi cilj zakona zaplijeniti bijelcima farme kako bi ih se dalo crnim stanovnicima. Novi predsjednik Cyril Ramaphosa, za kog su se polagala nade da će reformirati propalu Južnu Afriku, je podupro radikale iz ANC-a i izmijenio Ustav omogućivši otimačinu. Bijeli farmeri tvrde da zasad postoji popis od sto farmi određenih za nacionalizaciju, što vlada negira.

Naravno, ovo rađa strahove da će se ponoviti Zimbabweanski scenarij – tj. da će bijeli farmeri, kojih je na stotine ubijeno od dolaska na vlast Mandele i njegovih nasljednika a da se pritom vlast nikad nije potrudila pronaći niti jednog počinitelja (što ne čudi kad se zna da himna ANC-a i danas sadrži stih “Ubij bijelca”, “Dubala I’bhunu”), biti ubijeni ili istjerani s farmi. Posljedica je bila da se poljoprivreda urušila, milijuni ljudi su gladovali i još gladuju a mnogi su od gladi i umrli, a Vlada je pribjegla brutalnoj represiji protiv oporbe koja je htjela spriječiti autodestrukciju kako bi se održala na vlasti.

Ramaphosa tvrdi da neće ponoviti pogreške Zimbabwea, no to sve zvuči kao Chavezova obećanja da njegov komunizam neće ponoviti greške onog sovjetskog i kubanskog, pa je na kraju ne samo ponovio sve greške nego dodao i neke nove. Ekstremna, antibjelačka i rasistička ljevica poziva na radikalne zemljišne reforme i sve je agresivnija i glasnija, a Ramaphosa im sve više popušta.

Također, o zvjerskim ubojstvima bijelih obitelji, gdje često stradavaju i posve malena djeca u brutalnim i ničim osim željom za pljačkom isprovociranim pohodima koji uvijek ostaju nekažnjeni, zapadni tisak nerado piše jer se boje optužbi za “rasizam” ako uopće taknu to pitanje.

A to se desilo i Trumpu, kojeg je Anti-difamacijska liga (B’nai B’rith) optužila za – rasizam. Oni tvrde kako su sve priče o ubojstvima bijelih farmera “fake news” i hrpa laži bijelih supremacionista, iako su sva ta ubojstva zapravo jako dobro dokumentirana. Uostalom, farmeri su puno puta prosvjedovali tražeći da ih Vlada zaštiti od bandi ubojica.

No američki mediji su redom, do zadnjeg, krenuli tumačiti kako Trump laže kad kaže da u Južnoj Africi masovno ubijaju bijele farmere: Time tako kaže kako su lani službeno ubijena “samo 53 farmera, što je najniži broj u posljednjih 20 godina” (a bilo je godina kad ih je ubijano na stotine) i kako se “statistika ne vodi po rasi pa se ne zna koliko je bilo bijelih” (iako čak i izvješća južnoafričkih medija, koji dijelom podržavaju ubijanje bijelaca, ne ostavljaju sumnje o tome tko su – uostalom velika većina farmera u Južnoafričkoj republici su bijelci čiji su ih preci i oteli zemlju džungli, iako u ekstremno korumpiranom sustavu te države i crni farmeri mogu imati problema ukoliko im netko blizak vlastima odluči jednostavno oteti zemlju).

Očito, Amerika, koja često ustaje u obranu ljudskih prava po svijetu pa i pokreće ratove ili nameće sankcije i zbog nedokazanih pokušaja ubojstva gdje je počinitelj vrlo dvojben (Skripal!) nema pravo ustati u obranu proganjanje i obespravljene manjine ako je ista krive boje kože – kao što uostalom granice Europe ostaju čvrsto zatvorene za tražitelje azila iz Ukrajine, uostalom, ili nedajbože Kube ili Venezuele.

Samo nekoliko sati kasnije vlada  Južne Afrike je uzvratila Tweetom koji kaže kako “Južna Afrika posve odbacuje usku percepciju koja samo ide za tim da podijeli naš narod i da nas podsjeti na kolonijalnu prošlost”. No, mnogi se s nostalgijom prisjećaju kolonijalne prošlosti u kojoj je u Johannesburgu bilo ne samo vode, koje danas nema, nego i sigurnosti za sve.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.