Trumpov odgovor rušiteljima spomenika: Maknuo portrete Clintona i Busha i izložio portrete Roosevelta i McKinleya

epa08450844 US President Donald J. Trump makes remarks before signing an executive order on social media that will punish Facebook, Google and Twitter for the way they police content online, in the Oval Office, White House, Washington, DC, USA, 28 May 2020. EPA/DOUG MILLS/ POOL

Predsjednik Trump odlučio je, nakon rušenja brojnih spomenika povijesnih osoba od strane BLM-a i Antifa diljem SAD-a, postaviti na središnje mjesto Bijele Kuće zaslužne portrete predsjednika Theodora Roosevelta i Williama McKinleya. Portrete ovih velikih predsjednika stavio je umjesto Billa Clintona i Georga W. Busha.

Zanimljivost je da je predsjednik William McKinley bio ubijen od ljevičarskog ekstremista i anarhista Leon Czolgosza, što može biti i poruka američkoj javnosti glede nedavnih ‘uličnih revolucija’ u organizaciji ekstremne ljevice, sve uz javnu podršku Demokratske stranke.

Službeni portreti dvojice bivših predsjednika Billa Clintona i Georgea W. Busha u prethodnih desetak dana uklonjeni su iz velikog predvorja Bijele kuće i zamijenjeni portretima dvojice republikanskih predsjednika koji su obavljali tu dužnost prije više od stoljeća.

Tradicija je Bijele kuće da se portretima zadnjih predsjednika daju najistaknutija mjesta na ulazu u sjedište američkog predsjednika gdje dočekuju uzvanike, piše Novi List.

Kad je Donald Trump početkom srpnja dočekao meksičkog predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora, portreti su još bili u predvorju. No, nakon toga prebačeni su u rijetko korištenu malu staru obiteljsku blagovaonicu.

Na ranijoj lokaciji portreti su bili vidljivi svakodnevno dok bi se Trump spuštao stepeništem iz privatne rezidencije ili kad bi bio domaćin službenih događanja u Bijeloj kući.

Umjesto Busha sad je izložen portret  25. predsjednika Williama McKinleya ubijenog 1901., a Clintona je zamijenio Theodore Roosevelt, koji je naslijedio McKinleya.

*Theodore Roosevelt (New York, 27. listopada 1858. – New York, 6. siječnja 1919.), zaslužni američki političar i predsjednik, jedan od povijesnih velikana SAD-a. Kao republikanac 1898. godine izabran je za guvernera države New York, a 1901. godine za potpredsjednika SAD-a. Kad je predsjednik McKinley iste godine ubijen, prema Ustavu postaje predsjednik. Proveo je plan za gradnju Panamskog kanala.

Posreduje među zaraćenim stranama u Rusko-japanskom ratu, što mu je donijelo Nobelovu nagradu za mir 1906. godine. Monroevu doktrinu, na čije osnove se poziva i Trump, je široko interpretirao u smjeru utjecaja SAD-a nad oba američka kontinenta. U unutarnjoj politici borio se protiv trustova (tadašnjih multinacionalnih kompanija) i nekontroliranog iskorištavanja prirodnih bogatstava zemlje.

*William McKinley (rođen William McKinley Jr .; 29. ​​siječnja 1843. – 14. rujna 1901.) bio je 25. predsjednik Sjedinjenih Država od 1897., do njegovog ubojstva u atentatu 1901. godine. Tijekom svog predsjednikovanja, McKinley je vodio SAD do pobjede u španjolsko-američkom ratu, podigao je zaštitne tarife za promociju američke industrije i držao zlatnim standard u monetarnoj politici.

Predsjednika Williama McKinleya ubio je Leon Czolgosz, tvornički radnik iz Detroita i zagriženi ljevičarski ekstremist. Czolgosz je bio zaslijepljen ljevičarskim idejama anarhizma koje je slušao na predavanjima Emme Goldman, poznate anarhistice, a zatim joj se i privatno obratio da mu preporuči literaturu za čitanje. Nakon toga ubio je predsjednika SAD-a.

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/novilist.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.