Postupajući po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za ratne zločine, policijski djelatnici SIPA-e na području Banje Luke locirali su, identificirali i lišili slobode Boška Unčanina (1969.) iz Prijedora i Dragana Despota (1964.) iz Ključa (Lanište), osumnjičene za zločin protiv čovječnosti.
Posebnu uznemirenost i strah unosili su pripadnici četničkih “Crvenih beretki” koji su uhićivali ljude, premlaćivali pljačkali i zastrašivali Bošnjake i Hrvate Ključa. Nakon ulaska pripadnika tzv. V RS i policije u Velagiće, nastavljeno je s pojedinačnim ubijanjem civila koji su ostali kod svojih kuća, uglavnom staraca. Unčanin i Despot su optuženi za ubojstvo 78 osoba.
Mjesto najstrašnijih zločina u BiH
Ključ i okolica mjesto su najstrašnijih zločina koje je počinila srpska vojska u ratu u BiH. Ovo mjesto bilo je pod udarom četničkih zločinaca i u II. svjetskom ratu, a nakon završetka rata i pod udarom partizana iz ovih krajeva, u kojima je bio veliki broj Srba. Nad Hrvatima Ključa počinjen je pravi genocid jer je od 1500 Hrvata koliko je živjelo u ključu do II. svjetskog rata danas ostalo samo 10 Hrvata, ili manje od 1 posto nekadašnjeg broja.
Boško Unčanin i Dragan Despot su pod istragom Posebnog odjela Tužiteljstva BiH za ratne zločine i osumnjičeni su da su za vrijeme širokog i sustavnog napada na civilno stanovništvo bošnjačke nacionalnosti na širem području Bosanske Krajine, u svojstvu pripadnika Vojske RS, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata, piše dnevnik.ba
Oni se terete da su 1. lipnja 1992. godine, u mjestu Velagići, općina Ključ, osobno i neposredno, zajedno s drugim osobama, a po prethodnom dogovoru, istjerali van civile bošnjačke nacionalnosti koji su bili zatočeni u zgradi osnovne škole.
Istjeranim civilima bilo je zapovjeđeno se postroje ispred škole, nakon čega su optuženi, zajedno sa drugim osobama, pucajući iz automatskog vatrenog oružja, izvršili strijeljanje i ubojstvo najmanje 78 žrtava, čija tijela su prevezena kamionima i zakopana u masovnu grobnicu, da bi neposredno nakon rata, 1996. godine, posmrtni ostaci bili pronađeni i ekshumirani iz masovne grobnice Lanište II, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.
Posebnu uznemirenost i strah unosili su pripadnici “Crvenih beretki” koji su uhićivali ljude, premlaćivali pljačkali i zastrašivali Bošnjake i Hrvate Ključa. Nakon ulaska pripadnika tzv. V RS i policije u Velagiće, nastavljeno je sa pojedinačnim ubijanjem civila Bošnjaka i Hrvata koji su ostali kod svojih kuća.
Na više lokaliteta ubijeni su uglavnom starci i spaljeni u svojim kućama. Usporedno s ubijanjem vršena je pljačka, paljenje i uništavanje
imovine. Nakon oslobođenja Ključa od strane pripadnika 5. korpusa Armije BiH ekshumirani su posmrtni ostaci žrtava sa više lokaliteta.
Ovo nije jedini zločin srpske vojske u Ključu. U selu Prhovo kod Ključa u samo jednom danu 1992. godine pobijeno je 53 civila, od kojih je najstariji bio 84-godišnji Arif Medanović, a najmlađa sedmogodišnja djevojčica Indira Medanović. U selu su ubijene kompletne obitelji, a među ubijenima je 11 djece, a neke od ubojica djece bili su učitelji te djece iz škole.
Srbi su na prostoru općine Ključ ubili preko 700 Bošnjaka i jedan broj preostalih Hrvata, minirali katoličku crkvu, a o tome javnost gotovo ništa ne zna.
Malo je poznato da su zločini u Ključu (BiH) počeli još 1991. i to nad Hrvatima koji su bili u zbjegu pred četnicima koji su okupirali okruženi Slunj. Tada je 30 Hrvata i Ključu izdvojeno od stane jugoslavenske milicije u kojoj su većinu činili Srbi, zarobljeno i poslano u logor Stara Gradiška, gdje su prošli strašne torture i mučenja.
Zločini srpske vojske nad Hrvatima i Bošnjacima Ključa elaborirani su u knjizi ‘Genocid u Ključu’ koju možete pročitati ovdje
Genocid nad Hrvatima u Ključu – 1500 Hrvata u vrijeme stvaranja Jugoslavije, nakon II svjetskog rata i Domovinskog rata, danas samo 10 Hrvata u Ključu:
Župa Ključ je osnovana 1891. kada je Katolička Crkva u Austro-Ugarskoj dobila mogućnost stvaranja biskupija i župa, što nije mogla pod Turcima 500 godina. Nastala je odvajanjem od Varcar Vakufa (danas Mrkonjić Grad). Prva župna crkva sagrađena je 1895., a obnovljena je 1970. godine. Za posljednjeg rata crkvu su srpski ekstremisti na Novu godinu 1993. prvo zapalili, a 11. veljače te godine posve srušili i uklonili ruševine. Župna je crkva 2001. iznova podignuta na istom mjestu. Uvidom u župne matice otkriveno je da osim gradskoga katoličkog groblja, na teritoriju župe postoje još tri groblja (Bravsko, Jarice, Zagrađe) koja su bila u funkciji do 1941. godine, odnosno do progona i posvemašnjeg uništenja katolika u tim naseljima. Do Drugog svjetskog rata župa Ključ je brojala blizu 1500 vjernika, do Domovinskog rata u župi je živjelo 350 vjernika, a danas ih u Ključu živi samo desetak. Nakon Daytonskog mirovnog sporazuma veći dio župe je pripao Federaciji BiH, dok je južni dio župe oko Ribnika pripao Republici Srpskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa