Crnogorski premijer Duško Marković kazao je u utorak da sigurnosne službe u Crnoj Gori nemaju procjenu da bi moglo doći do nestabilnosti u toj zemlji na dan izricanja presude optuženima u slučaju pokušaja državnog udara, koje je zakazano za 9. svibnja.
“Službe sigurnosti su u redovitim aktivnostima, dužnosnici rade svoj posao u sklopu redovitog sustava sigurnosti. Nema nikakvih izvanrednih prilika tim povodom”, kazao je crnogorski premijer novinarima nakon otvaranja četvrtog foruma posvećenog strategiji Europske unije za Zapadni Balkan, koji je u utorka počeo u Budvi.
Viši sud u Podgorici će u čevrtak 9. svibnja donijeti presudu u slučaju “pokušaja terorizma i nasilnog svrgavanja vlasti” na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 16. listopada 2016. godine.
Optužnicom su obuhvaćeni čelnici Demokratskog fronta, prosrpske i proruske oporbene stranke u Crnoj Gori, Andrija Mandić i Milan Knežević, te dvojica ruskih državljana, agenata obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov. Pored njih na optuženičkoj klupi je i desetak pripadnika četničkog pokreta iz Srbije, koji su uhićeni u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora 2016. i optuženi da su trebali biti direktni izvršitelji nasilnog prevrata tijekom demonstracija koje su bile planirane u noći 16. listopada.
“Oni su bili dio kriminalne organizacije čiji je zadatak bio izazvati kaos na ulicama Podgorice, napasti institucije, upasti u zgradu crnogorskog parlamenta, uhititi i ubiti tadašnjeg premijera Mila Đukanovića”, navodi se optužnici crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva.
Iza ovog plana, prema navodima tužiteljstva, “stajao je jedan cilj – zaustavljanje Crne Gore na putu ka NATO-u”.
Član Predsjedništva Demokratskog fronta Nebojša Medojević kazao je da osuđujuća presuda njegovim kolegama Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću može izazvati etničke sukobe u Crnoj Gori. Medojević je najavio da na dan izricanja presude Demokratski Front neće organizirati prosvjed, no da taj politički savez sprema “specifične mjere” ne navevši preciznije o čemu je riječ.
Komentirajući ove navode premijer Marković kazao je da u Crnoj Gori takvi sukobi nisu mogući.
“I ne samo zato što je Crna Gora stabilna država u kojoj institucije funkcioniraju, nego i zbog toga što ja vjerujem u odgovornost političkih lidera Demokratskog fronta. To je najveća oporbena politička snaga u Crnoj Gori. Kao politički subjekt u Crnoj Gori nisu zaduženi i nije im politički program izazivanje nestabilnosti, nereda i destabilizacije u zemlji, nego nose odgovornost za stanje u zemlji”, kazao je Marković.
Prema pisanju podgoričkog dnevnika “Vijesti”, Uprava policije Crne Gore pojačala je osiguranje specijalnom državnom tužitelju koji je zadužen za ovaj slučaj Saši Čađenoviću i dodijelila policijsku pratnju sutkinji Višeg suda Suzani Mugoši, koja je predsjednica sudskog vijeća.
Crnogorsko suđenje stoljeća, kako su ga nazvali mediji u Podgorici, počelo je u rujnu 2017. i trajalo je godinu i pol dana. Održano je 170 ročišta koja su prvi put u povijesti crnogorskog sudstva prenošena izravno na nacionalnim televizijama u Crnoj Gori. Mjesec dana nakon prvog ročišta u sudnici se pojavio svjedok suradnik Saša Sinđelić, srbijanski državljanin, koji je svjedočio kako se povezao s ruskim agentom Eduardom Šišmakovim, što je bio plan kriminalne organizacije, kakve su veze postojale s liderima Demokratskog fronta. Obrana optuženih tijekom suđenja pokušala je osporiti svjedočenje Saše Sinđelića, navodeći da je on u sudu u Vukovaru 2012. osuđen na 21 godinu zatvora zbog ubojstva Mirka Fotesa.
Suđenje za pokušaj terorizma u Crnoj Gori izazvao je veliko zanimanje domaćih i stranih medija. Tako su, primjerice, Guardian, Washington Post i Daily Telegraph opširno izvještavali o pokušaju terorizma u Crnoj Gori, iznoseći detalje koji su upućivali na umiješanost Rusije u događaje u Crnoj Gori. Ocjene o povezanosti Moskve s pokušajem nasilne promjene vlasti Crnoj Gori otvoreno su kasnije iznosili visoki dužnosnici vodećih država svijeta, što je iz Kremlja u nekoliko navrata opovrgavano.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
