Bolest X je naziv Svjetske zdravstvene organizacije za “zamišljenu pandemiju” nalik pandemiji COVID-19. U Davosu je o njoj održana panel diskusija. Što se zaključilo?
Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, održana je panel diskusija o “bolesti X”.
Diskusija je vođena u okviru inicijative Partnerstvo za održivost i otpornost sistema zdravstva i suradnju u nadzoru Svjetskog ekonomskog foruma. Sudjelovali su Tedros Adhanom Ghebreyesus, Shyam Bishen, Roy Jakobs, Preetha Reddy, Nisia Trindade Lima, Nancy Brown, Michel Demaré.
Hipotetska bolest
Bolest X, kako bi neupućeni u ažuriranu terminologiju Svjetske zdravstvene organizacije mogli pomisliti, nije neka nova bolest, nego “zamišljeni virus koji bi bio 50 puta smrtonosniji od COVID19”.
Premda se ne zna postoji li takav virus, cilj diskusije bio je izložiti mjere kako bi se na svjetskoj razini sustavi zdravstva primijenili ako bi se on pojavio i izazvao pandemiju.
Panelisti su potencijalnu pandemiju bolesti X promatrali na osnovi COVID19 krize i onoga što smatraju propustima koji su tad napravljeni na globalnoj razini.
Što se naučilo od COVID19?
Pogledajmo koje su lekcije oni otud, okvirno, izvukli:
“Ako smo se tako loše nosili s nečim poput COVID19, možete zamisliti kako bi se loše nosili s nečim nalik pandemiji iz 1918. godine”, izjavio je dr. Amesh Adalja, predstojnik John Hopkins Center for Health Security. Pritom on, naravno, misli na španjolsku gripu koja je, prema nekim procjenama, usmrtila do 50 milijuna ljudi diljem svijeta.
Virus COVID19 je osnova na kojoj se zamišlja bolest X, dakle ona bi morala biti pandemija respiratorne bolesti, otud primjer “španjole” kao svojevrsna paradigma što bi se moglo dogoditi u najgorem slučaju. Također, izbijanje hipotetske pandemije se promatra kao slučaj “preskakanja” virusa sa životinje na čovjeka. “To bi mogli biti šišmiši kao u slučaju COVID19, možda ptice kao u slučaju ptičje gripe ili neka druga životinjska vrsta, poput svinje recimo” dodala je Adalja.
Panelisti su se složili kako bi ta bolest, ako “globalno zdravstvo” ne bude na nju spremno, ubila daleko više ljudi nego COVID19, koji je prema brojkama kojima oni barataju, odnio 7 milijuna života.
Nepovjerenje u institucije
U tom smislu je generalni direktor WHO-a Ghebreyesus istakao kako je potrebno stvoriti sustav ranog obavještavanja i plan zdravstvene infrastrukture, jer je postojeće zdravstvo bilo tijekom COVID19 krize bilo preopterećeno do razine sloma.
Procjenu, koliko je zdravstvo na globalnoj razini bilo preopterećeno samom težinom bolesti, a koliko upravo preporukama mjera koje su ga paralizirale, ovom je prilikom propustio spomenuti.
Na koncu, panelisti su se osvrnuli na problem kojega je svjestan veći dio planete, ali ga se rijetko spominje: naime gubitak povjerenja u institucije, a osobito one globalnog dosega, poput WHO-a.
U tom smislu, dade se izdvojiti primjedba dr. Adalje, koji je rekao da je “ono što sad vidimo nepovjerenje između infektologa, djelatnika javnog zdravstva i javnosti” te dodao kako je to zbog toga što su se “u cijelu priču ubacili političari. Ljudi možda neće biti prijemčivi za preventivne mjere koje će propisati djelatnici javnog zdravstva.”
Naravno, teško je ustanoviti na što on tu točno misli, ako znamo da nepovjerenje proizlazi ponajprije iz toga što su u nekim državama političari bez pogovora prihvaćali preporuke WHO-a što su polučile neadekvatne, drakonske mjere, koje su neopravdano opteretile ne samo zdravstvene sustave, nego i svjetsku ekonomiju.
Diskusija je završila isticanjem kako je Svjetska zdravstvena organizacija, u partnerstvu s drugim globalnim organizacijama, pokrenula inicijative koje bi svijet trebale pripremiti za novu pandemiju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa