Site icon narod.hr

U svijetu više od 250 tisuća djece uključeno u oružane sukobe

“Djeca, a ne vojnici”, UNICEF-ova kampanja kojom se nastoji podići svijest o teškom kršenju osnovnih dječjih prava raširenog u zemljama u kojima vladaju ratni sukobi predstavljena je jučer u Ujedinjenim narodima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U svijetu je više od 250 tisuća djece uključeno u oružane sukobe, a trenutno je više od 6 tisuća djece uključeno u sukobe u Srednjoafričkoj Republici. Prisilnim pretvaranjem djece u instrumente rata, krše se njihova prava na život, zdravlje, školovanje, zaštitu od fizičkog ili mentalnog nasilja, priopćio je UNICEF. Glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon jučer je od svih vlada i nevladinih organizacija zatražio da pojačaju napore i surađuju s UN-om kako bi se do 2016. postigao cilj – prestank instrumentalizacije djece.

UNICEF izvješćuje kako trenutno osam vladinih snaga sigurnosti unovačuje i koristi se djecom. U protekle je tri godine šest od njih osam potpisalo akcijske planove s UN-om – Afganistan i Čad 2011., Južni Sudan, Mijanmar, Somalija i Demokratska Republika Kongo 2012., dok su Jemen i Sudan potvrdili kako žele sigurnosne snage bez djece i trenutno vode dijalog s UN-om.

Svjetski dan borbe protiv novačenja djece, obilježen je prošloga mjeseca, u svrhu senzibiliziranja javnoga mnijenja i ustanova cijeloga svijeta na ratificiranje neobveznoga Protokola Konvencije UN-a o pravima djeteta koji je na snazi od 2002. godine, prenosi Ika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nazivaju ih djeca-vojnici, a zapravo je riječ o “djeci u oružanim sukobima, odnosno o unovačenoj maloljetnoj muškoj i ženskoj djeci koja se izravno ili neizravno uključuju u regularne oružane snage, a vrlo često i neregularne, odnosno u naoružane pobunjeničke skupine. Većina su djevojke i djevojčice, a unovačene su uglavnom radi spolnog zadovoljavanja ratnika”, ustvrdio je Marco Rotelli, član Talijanskoga saveza „Stop uporabi djece vojnika“, u razgovoru za Radio Vatikan, a prenosi Ika.

Na primjedbu da je više od 150 zemalja potpisalo Protokol, rekao je da postoji golemi raskorak među državama koje su potpisale i ratificirale Protokol i njegove stvarne primjene. To se najviše zamjećuje u Srednjoafričkoj Republici, Libanonu, Pakistanu i Somaliji; te su države potpisale Protokol, ali ga ne primjenjuju, ponašaju se kao države koje ga nisu potpisale i koje u ovom trenutku teško krše propise Protokola, zaključio je Rotelli.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version