Izbori za Glavnog tajnika UN-a su najavljeni za kraj 2016. godine kad će Ban Ki-moon svoju poziciju nakon dva uzastopna mandata prepustiti novom tajniku koji bi trebao dolaziti iz zemalja istočnoeuropske skupine. Analitičari nagađaju da bi novi tajnik mogao biti odabran iz istočne Europe s obzirom da taj dio svijeta nikada nije imao tajnika. Generalna skupština UN-a će tako na preporuku Vijeća sigurnosti potvrditi novog Glavnog tajnika kao šefa svjetske diplomacije zaduženog za održavanje mira i stabilnosti u svijetu.
Uloga i dužnosti Glavnog tajnika UN-a
Povelja UN-a ističe kako je zadaća Glavnog tajnika UN-a provođenje raznih zadataka koje mu povjeravaju tijela UN-a, nadgleda rad Vijeća sigurnosti, Generalne skupštine te Ekonomskog i socijalnog vijeća. Glavni zadatak je ukazivanje na one probleme koji bi mogli naštetiti miru i stabilnosti u svijetu.
Glavni tajnik se odabire na mandat od pet godina koji se može iznova obnavljati, no do sad još ni jedan tajnik nije služio više od dva uzastopna mandata. Postupak odabira kandidata je definiran u Povelji UN-a gdje se navodi da se kandidat imenuje u Generalnoj skupštini na prijedlog Vijeća sigurnosti. Stalne članice Vijeća sigurnosti (Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija, SAD) imaju pravo veta na odluku Generalne skupštine, pa je odabir kandidata često kompromis velikih sila koje predlažu kandiate iz manje utjecajnih zemalja svijeta.
Iako je predlaganje i imenovanje Glavnog tajnika definirano u nekoliko članaka Povelje UN-a, postoje i smjernice i konvencije koje utječu na postupak izbora među kojima je najbitnija ona koja definira ‘regionalnu rotaciju kandidata. UN-u je bitna regionalna zastupljenost pa se tako svakim novim mandatom odabire kandidat koji dolazi iz druge regionalne skupine s time da ne smije biti državljanin jedne od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti. Do sad su Glavni tajnici bili imenovani iz regija – Zapadna Europa (Trygvie Lie, Dag Hammarskjold, Kurt Waldheim ), Azija (U Thant, Ban Ki-moon), Latinska Amerika (Javier Perez de Cuellar), Afrika (Boutros Boutros-Ghali, Kofi Annan).
S obzirom da do danas dužnost Glavnog tajnika nije obavljala žena, niti kandidat Istočne Europe, mnogi analitičari smatraju da će upravo sljedeći mandatar biti predstavnik Istočne Europe. Izbori će se održati u prosincu 2016. nakon isteka mandata sadašnjem tajniku Ban Ki-moonu, a uz ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić koja je nedavno istaknula svoju ambiciju da bude šefica svjetske diplomacije kandidature su istakli i bivši srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić te bivši slovenski predsjednik Danilo Turk. No, te kriterije ispunjava i bugarska diplomatkinja Irina Bokova, glavna tajnica UNESCO-a. Osim što je žena i iz istočne Europe, ona, za razliku od Pusićeve, poznaje način rada UN-a, a i njezina matična zemlja ju je podržala. U Hrvatskoj, Vesnu Pusić još nitko nije službeno podržao, osim nje same.
Uz njih to su još i predsjednik Mađarske János Áder, bivši rumunjski ministar vanjskih polova Mircea Geoană, potpredsjednica Europske komisije Kristalina Georgieva, predsjednica Litve Dalia Grybauskaite,bivši i trenutni slovački ministri vanjskih poslova Jan Kubiš i Miroslav Lajčak.
Naravno, na izbor neće utjecati samo suhoparna procedura, nego i interes velikih sjetskih sila, pogotovo SAD-a i Rusije, koje se ponovo nalaze u hladnoratovskoj situaciji, pa je moguće da kandidat iz istočne Europe, zbog njezinog osjetljivog geopolitičkog položaja, uopće ni ne bude izabran.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
