Zemlje članice UN-a u srijedu su obećale da će poduzeti odgovarajuće poteze koji će im omogućiti hvatanje u koštac s prijetnjom što je predstavljaju superbakterije otporne na antibiotike te da će istodobno raditi na smanjenju širenja infekcija otpornih na sve poznate antibiotike.
Obećanje izgovoreno na godišnjoj sjednici Opće skupštine u New Yorku uslijedilo je nakon višegodišnjih upozorenja zdravstvenih radnika iz cijelog svijeta o velikoj opasnosti od povećanja broja bakterija otpornih na poznate antibiotike, koji bi stanovništvo našeg jedinog planeta mogli ostaviti na milost i nemilost najjednostavnijim infekcijama koje su se nekad vrlo jednostavno liječile.
Porast superbakterija otpornih na tretman antibioticima, kao i pretnja koju predstavljaju za modernu medicinu, konačno su kao velik problem prepoznale 194 države na Općoj skupštini UN-a.
“Otpornost superbakterija na antibiotike jedno je od temeljnih prijetnja ljudskome zdravlju, razvoju i sigurnosti”, rekla je dr. Margaret Chan, direktorica Svjetske zdravstvene organizacije, globalnoga zdravstvenog ogranka Ujedinjenih Naroda. “Obveze dogovorene danas moraju postati brze, učinkovite akcije kojima će se obuhvatiti ljudi, životinje i sektor okoliša, jer nam ponestaje vremena”, upozorila je.
Od antimikrobne rezistentnosti godišnje u svijetu umre 700.000 ljudi
Na sastanku na visokoj razini održanoj na marginama UN-ove Opće skupštine, svjetski čelnici obvezali su se da će primijeniti globalan pristup nastojanjima da se iskorijene uzroci fenomena poznatog kao antimikrobna rezistentnost, koja godišnje u smrt odvede oko 700.000 ljudi. Ukoliko se uskoro ne poduzme ništa, ona će postati “najveća prijetnja budućnosti civilizacije”, istaknuli su stručnjaci.
Bakterije, virusi, paraziti i gljivice mogu razviti otpornost na lijekove ili cjepiva kojima su prije ‘uništavani’, a to se događa zbog zloupotrebe antibiotika i ostalih antimikrobnkih lijekova koji se koriste kod ljudi, životinja i u tretiranju usjeva. Velik problem predstavlja prečesta upotreba antibiotika, ali i njihova pogrešna primjena, slažu se znanstvenici okupljeni u New Yorku.
Istipu da superbakterije na koje antibiotici ne djeluju predstavljaju najveću prijetnju globalnome zdravlju danas. Ako antibiotici izgube djelotvornost, neke od ključnih operacija, poput operacija žuči, carskog reza, transplantacija organa ili kemoterapija, mogle bi za pacijente postati preopasne.
“Ako se s rješavanjem ovog problema ne suočimo vrlo sveobuhvatno i brzo, antimikrobna otpornost će utjecati na pružanje kvalitete globalne zdravstvene zaštite… otežat će je, a možda učiniti i potpuno nemogućom. Mogla bi negativno utjecati i na održivu poroizvodnju hrane”, rekao je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.
Ako se ništa ne poduzme do 2050. rezistentne bakterije mogle bi ubiti deset milijuna ljudi
“Infekcije otporne na lljekove već su dugo na globalnome dnevnom redu, no tek sad nas očekuje pravi posao. Potrebne su nam vlade, farmaceutske industrije, zdravstveni stručnjaci i poljoprivredni sektor…. njihovi predstavnici trebali bi slijediti naša nastojanja i napore čiji je cilj spasiti modernu medicinu i pacijente”, rekla je visoka savjetnica britanske vlade za zdravlje Sally Davis.
Svaka država članica koja potpiše UN-ovu deklaraciju morat će razviti nadzorne i regulatorne sustave za korištenje i prodaju antimikrobnih lijekova za ljude i životinje, potaknuti inovativne načine čiji je cilj razvoj novih antibiotika te educirati zdravstvene stručnjake da podižu svijest javnosti o sprečavanju infekcija otpornih na lijekove.
Ako se što prije nešto ne poduzme, infekcije otporne na antibiotike do 2050. bi mogle ubiti deset milijuna ljudi, upozorio je ministar zdravstva Ujedinjenog Kraljevstva Jeremy Hunt.
Direktor američkog centra za kontrolu bolesti i prevenciju Tom Frieden upozorio je na još jednu opasnu posljedicu – problem bi mogao utjecati i na spremnost liječnika da izvode transplantacije organa, kemoterapije i ostale medicinske procedure koje bi pacijente mogle dovesti u opasnost od infekcija na koje se ne može utjecati.
U svijetu se godišnje propiše više od 300.000 tona antibiotika
I Liječnici bez granica pozdravili su odluku, pozvavši vlade da je što prije počnu primjenjivati.
“Od ratom zahvaćenog Jordana, preko novorođenih u Pakistanu do pacijenata Haitija čiji su životi ugroženi zbog strašnih opeklina…. Liječnici bez granica svakodnevno se susreću s infekcijama rezistentnim na lijekove, uključujući i one koji se mogu liječiti isključivo antibioticima najnovije generacije”, rekla je međunarodna predsjednica ove liječničke udruge Joanne Liu.
Dr. Martin Blase, predsjednik Obamina savjetodavnog Vijeća za borbu protiv bakterija rezistentnih na antibiotike, iznio je porazan podatak, otkrivši da je količina antibiotika koja se koristi u svijetu “ogromna” te da godišnje prelazi čak 300.000 tona.
Tekst se nastavlja ispod oglasa