Kosovo nije primljeno u Organizaciju Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), jer za prijem nije dobilo potrebnu dvotrećinsku većinu na Općoj skupštini, a taj ishod glasovanja srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić ocijenio je je “pravednom i moralnom pobjedom”.
Na Općoj skupštini UNESCO-a, održanoj u sjedištu organizacije Parizu, glasovale su 142 članice od kojih 92 za prijem Kosova, 50 protiv, a 29 ih je bilo suzdržano, dok je za dvotrećinsku većinu kojom se odlučuje o prijemu novih članica bilo potrebno 95 glasova.
Prethodno je odbačen prijedlog Srbije da se odloži izjašnjavanje o prijemu Kosova.
Srbijanski šef države ocijenio je ishod glasovanja o prijemu Kosova u UNESCO kao pobjedu i poručio sunarodnjacima da se nastavlja borba za Kosovo.
“Ovo je pravedna i moralna pobjeda u skoro nemogućim uvjetima, kad često ono što je ispravno ne može računati na podršku većine”, ocijenio je Nikolić.
U priopćenju iz ureda srbijanskog predsjednika upućena je čestitka srbijanskoj vladi na uloženim diplomatskim naporima te se također ističe da je ovo “nastavak borbe za Kosovo i Metohiju i znak dovoljno jasan svima da od južne srpske pokrajine nećemo nikada odustati”.
I Srpska pravoslavna crkva (SPC) pozdravila je danas odluku kojom je odbijen predlog za prijem Kosova u UNESCO i pozvala na dijalog i izgradnju poverenja, priopćila je SPC.
Uz ocjenu kako je “očigledno da se pitanje duhovne i kulturne baštine ne može i ne smije rješavati politiziranjem, poglavito u situaciji gde je nakon rata na Kosovu uništeno toliko mnogo krišćanskih pravoslavnih svetinja i groblja”, SPC naglašava da se “povjerenje mora graditi djelima, a ne riječima” te poziva “na dijalog i izgradnju povjerenja kao jedini put za rješavanje svih problema”.
Izvršno vijeće UNESCO, koje ima 58 država članica, poduprlo je 21. listopada zahtjev Albanije i preporučilo Općoj skupštini prijem Kosova. Opću skupštinu, koja se sastaje svake dvije godine, čine predstavnici 195 država, među kojima je 111 priznale Kosovo, a 84 nisu, a odluka o prijemu novih država članica donosi se dvotrećinskom većinom.
Službeni Beograd ne priznaje neovisnost Kosova i drži da Kosovo ne može biti ni članicom UNESCO te skrbiti o srpskoj kulturnoj i povijesnoj baštini. Beograd je, među ostalim, svoje lobiranje i nastojanja da spriječi članstvo Kosova u UNESCO temeljio na činjenicama da vođe kosovskih Albanaca nisu spriječile ekstremiste da posljednja dva desetljeća unište ili oštete neke spomenike kulture koji su na Kosovu pod međunarodnom zaštitom.
Srpski manastiri i crkve koji su na listi ugroženih spomenika UNESCO pod posebnom su policijskom zaštitom, a manastir Visoki Dečani i pod vojnom zaštitom talijanskog kontigenta KFOR-a.
Koncem listopada državni vrh u Beogradu je sa zajedničkog sastanka s predstavnicima Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU) i Srpske pravoslavne crkve (SPC) pozvao članice UNESCO-a da odbace zahtjev kosovski vlasti za prijem u tu organizaciju i poručio da je za Srbiju neprihvatljivo članstvo Kosova u toj organizaciji. Također je istaknuo privrženost eurointegracijama i naglasio da nikad i ni pod kojim uvjetima neće priznati neovisnost Kosova.
Od odcjepljenja od Srbije 2008. Kosovo je priznalo 111 zemalja, no težnju te zemlje da postane punopravna članica UN-a blokira Moskva.
UNESCO se u ponedjeljak izjasnio protiv punopravnog članstva Kosova u toj instituciji, pošto je manje od dvije trećine zemalja glasovalo za.
Glasovanju su se oštro usprotivile Rusija i Srbija, nastojeći isprva utjecati na odgodu glasovanja.
Da bi postao članom UNESCO-a, Kosovu je bilo potrebno dobiti dvije trećine glasova. Od 142 zemlje, koliko ih je glasovalo, 92 su bile za, 50 ih je glasovalo protiv, a 29 ih se suzdržalo, što znači da su za izglasavanje članstva nedostajala tri glasa.
Od odcjepljenja od Srbije 2008. Kosovo je priznalo 111 zemalja, no težnju te zemlje da postane punopravna članica UN-a blokira Moskva.