Vojvođanska vlada podržat će inicijativu za ukidanje dokumenta iz 1945. o izjašnjavanju Bunjevaca kao Hrvata, koju je Skupštini Vojvodine podnijelo vodstvo dijela zajednice Bunjevaca koji niječu hrvatsku pripadnost, što je među vojvođanskim Hrvatima protumačeno kao nastavak politike miješanja državnih tijela Srbije u identitetska pitanja ovdašnjih Hrvata.
Podršku je najavio predsjednik pokrajinske vlade Igor Mirović (Srpska napredna stranka), u razgovoru s predstavnicima Bunjevačkog nacionalnog vijeća (BNV), zastupničkog tijela dijela Bunjevaca, ne-Hrvata, koji su podnijeli inicijativu 2016.
Poslije 2. svjetskog rata Glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine donio je proglas 14. svibnja 1945. po kojemu se Bunjevci i Šokci moraju izjašnjavati kao Hrvati.
„Kako bunjevačke i šokačke narodnosti ne postoje, zapovijeda vam se da sve Bunjevce i Šokce imadete tretirati isključivo kao Hrvate bez obzira na njihovu izjavu“, stajalo je u proglasu u kojem se dodaje da „sve izdane isprave s upisanim Bunjevcima i Šokcima imaju biti uništene i izdane nove s hrvatskom narodnošću, a u upisanim spiskovima da se narodnost ispravi“.
U povodu inicijative da se taj dokument proglasi aktom nasilne asimilacije i primjerom kršenja ljudskih prava, predsjednica BNV-a Suzana Kujundžić Ostojić je navela da je provođenje zapovijedi nanijelo “katastrofalne posljedice” po Bunjevce, navodeći da ih je po popisu iz 1918. bilo 100.000, a danas tek oko 16.000.
“Takva inicijativa nije okrenuta ni protiv koga, mi za sebe tražimo samo demokratsko pravo da se izjašnjavamo kao Bunjevci i smatramo da to pravo trebaju imati pripadnici svake druge nacionalnosti”, kazala je Kujundžić Ostojić za Tanjug.
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov primjećuje pak kako takve tvrdnje iznosi osoba koja je tijekom devedesetih godina bila korisnica pomoći hrvatskih organizacija.
„Ovako govori ona koju je kao studenticu svaki mjesec stipendirao Fond „Antun Gustav Matoš“ koji je utemeljio DSHV“, naveo je među ostalim na svojemu Twitter računu Žigmanov.
Žigmanov: Onemogućava se slobodno izjašnjavanje bunjevačkih Hrvata
U izjavi „Glasu Slavonije“ Žigmanov je dodao kako je, promatrajući cijeli proces u širem kontekstu, riječ o nastavku djelovanja koje je usmjereno protiv Hrvata u Vojvodini, i to u dijelu miješanja državnih tijela u identitetska pitanja ovdašnjih Hrvata.
„U toj matrici Hrvati se predstavljaju kao ‘uzurpatori’ i nekakvi ‘ugnjetači’ Bunjevaca, koji onda trebaju ‘zaštitu’. Pri tomu se previđa elementarna činjenica da se više od dvije trećine Bunjevaca u Vojvodini u nacionalnom smislu osjeća i izjašnjava Hrvatima te da su mjere ‘zaštite’ Bunjevaca nehrvata zapravo postupci koji imaju za prvotni cilj onemogućavanje većini Bunjevaca da se slobodno i bez pritisaka izjasne kao Hrvati“, naveo je Žigmanov.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) i povjesničar Slaven Bačić objašnjava kako je proglas Glavnog narodnooslobodilačkog odbora Vojvodine izdan zbog postupaka mađarskih okupacijskih vlasti između 1941. i 1944., pod upravom Mihalya Hortya, koje Bunjevcima nisu dopuštale da se izjašnjavaju kao Hrvati.
„Ta odluka je bila na liniji tadašnje Komunističke partije Jugoslavije o nacionalnoj ravnopravnosti i želji da se spriječi zlouporaba bunjevačkog imena“, izjavio je Bačić.
Žigmanov je dodao da je ista antihrvatska politika obnovljena s dolaskom Slobodana Miloševića na vlast 90-tih i ovim se činom želi okončati.
„Jer, u njenom temelju jest bacanje ljage na ovdašnje bunjevačke Hrvate, koji se imaju smatrati kao ugroze na ‘svetom bunjevačkom biću’. Nadam se da će za ovaj postupak svoj interes očitovati i predstavnici Republike Hrvatske, budući da se opetovano, istina za sada tek potencijalno, država izravno i u punom kapacitetu miješa u identitetska pitanja ovdašnjih Hrvata i to na njihovu štetu“, izjavio je ranije za hrvatske medije Žigmanov.
U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi skupina od oko 16.000 Bunjevaca koji niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu, već se deklariraju samo kao Bunjevci.
Njih zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće u Srbiji, čiji su predstavnici bliski s vladajućom Srpskom naprednom strankom Aleksandra Vučića.
Ostala većina Bunjevaca, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati-Bunjevci. Na posljednjem popisu stanovništva u Srbiji 2011. bilo je blizu 58.000 Hrvata, no teško je procijeniti koliki broj otpada na bunjevačke Hrvate koji žive u više sredina na sjeveru Vojvodine.
Takozvano bunjevačko pitanje u vrhu je popisa otvorenih pitanja u odnosima Srbije i Hrvatske.
Tekst se nastavlja ispod oglasa