Beogradske stranke se Vojvodine sjete samo kada im trebaju glasovi za izbore ili kad iz Vojvodine treba nešto ukrasti, rekao je posljednjega dana predizborne kampanje uoči nedjeljnih parlamentarnih izbora u Srbiji dugogodišnji lider Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak.
“Stoga ne treba čuditi što su i ovoj izbornoj kampanji stranački lideri masovno pohrlili u vojvođanske gradove dodvoravati se biračima i što su im bila puna usta Vojvodine”, zaključio je Čanak, osvrnuvši se prije svega na kampanju Liberalno-demokratske partije (LDP) Čedomira Jovanovića, čiji se program za razliku od prošlih izbora u znatnoj mjeri temeljio na tzv. vojvođanskim temama.
S druge strane, iz LDP-a su poručili da “nitko nema monopol ni pravo Vojvodinu smatrati isključivo svojom, kao što se uostalom ne ponašamo ni mi u Beogradu kada govorimo o Srbiji”.
Rasprava o položaju i budućnosti sjeverne srbijanske pokrajine tu se uglavnom i završava, jer, premda su lideri najjačih beogradskih stranaka odista često posjećivali Vojvodinu, ona nije bila tema njihova predizbornoga nastupa pred građanima ove regije.
Pa i pored toga, ocjena je analitičara, budućnost ustavno-pravnoga položaja Vojvodine i njezinih dva milijuna građana izravno će ovisiti od ishoda nedjeljnih izbora za zastupnike u Skupštini Srbije.
To su pokazali i izbori prije dvije godine kada je Srpska napredna stranka (SNS) preuzela vlast u državi, poslije čega je Ustavni sud Srbije ekspresno počeo donositi odluke kojima je mnoge nadležnosti Autonomne pokrajine Vojvodine (APV) proglasio neustavnima.
Treba podsjetiti da pokrajinsku vladu, odnosno APV vode dužnosnici Demokratske stranke (DS), koja je na razini države i lokalnih samouprava u dubokoj oporbi, zbog čega dominantni SNS mjesecima inzistira na raspisivanju izvanrednih pokrajinskih izbora.
SNS Aleksandra Vučića bi međutim mogao preuzeti vlast u pokrajini i bez izbora, kako se u javnosti špekulira, ukoliko bi poslije uspjeha na nedjeljnim izborima u buduću srbijansku vladu uključio Novu demokratsku stranku (NDS) Borisa Tadića, bivšeg predsjednika države i čelnika DS-a, iz kojega je poslije pokušaja prevrata nedavno isključen. Po tom scenariju, nekoliko zastupnika DS-a u Skupštini Vojvodine bi prešlo u stranku Borisa Tadića, a njima bi se u parlamentu pokrajine pridružili članovi Saveza vojvođanskih Mađara (SVM), kao i sadašnji zastupnici SNS-a.
Tako bi bila stvorena nova većina koja bi u Skupštini, bez izbora, smijenila aktualnu vladu Vojvodine koju vodi potpredsjednik DS-a Bojan Pajtić.
Promjena pokrajinske vlasti izravno bi mogla utjecati i na položaj nacionalnih manjina, pa tako i hrvatske, jer je pokrajina osnivač i financijer dvije značajne institucije vojvođanskih Hrvata – Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko izdavačke ustanove “Hrvatska riječ”.
Ovo pitanje, kao i sveukupni status Hrvata, međutim u dvomjesečnoj predizbornoj kampanji nije spominjala niti jedna stranka, osim DS-a, koji je i na ovim izborima nastupao u koaliciji s Demokratskim savezom Hrvata u Vojvodini (DSHV).
Zato je predsjednik DSHV-a Petar Kuntić na posljednjem predizbornom skupu pozvao Hrvate u Srbiji da glasuju za koaliciju koju predvodi Demokratska stranka.
“Glasujte za one koji nam nisu samo obećavali, već su i omogućili ostvarenje naših manjinskih prava”, poručio je Kuntić okupljenim članovima i pristašama.
On je u ime DSHV-a kandidat za zastupnika na izbornoj listi koalicije “S Demokratskom strankom za demokratsku Srbiju”, koja će se na izbornom listiću naći pod rednim brojem 8.
DSHV je jedina parlamentarna stranka hrvatske manjine u Srbiji i u suradnji s DS-om sudjeluje na nedjeljnim izborima za zastupnike u Skupštini Srbije.
Da bi Kuntić osvojio zastupnički mandat, kao kandidat na listi DS-a, ova koalicija mora dobiti najmanje 9,5 posto glasova birača na izborima.
Druga, mlađa stranka hrvatske manjine – Demokratska zajednica Hrvata, koja do sada nije imala predstavnika u nekom gradskom, pokrajinskom ili državnom parlamentu, na republičke izbore izlazi u sklopu “Koalicije nacionalnih zajednica”.
Na posredan način ulogom Hrvata na nedjeljnim izborima pozabavio se i čelnik SNS-a Aleksandar Vučić, koji je prigodom posjeta Subotici posjetio Bunjevačku maticu, najvažniju instituciju kulture Bunjevaca, koji niječu svoju hrvatsku pripadnost.
Vučić je okupljenim predstavnicima bunjevačke zajednice, kojih je u Vojvodini oko 17.000, obećao ubrzanje standardizacije “bunjevačkog jezika” i formiranje Zavoda za kulturu Bunjevaca.
Reagirajući na takav istup Vučića politički analitičar i hrvatski publicist Tomislav Žigmanov je ocijenio da je to bila još jedna demonstracija pristranog držanja najviših srbijanskih dužnosnika u identitetskim sporenjima među Hrvatima.
“Vučićevo obećanje da će se država angažirati i pomoći standardizaciju bunjevačkog govora može se tumačiti i kao čin otimanja jezičnog naslijeđa Hrvata! Pri tomu Hrvati nikada nisu bili objekti takvih proaktivnih i pozitivnih politika srbijanske vlasti, nego im se češće opstruiraju zakonom zajamčena prava, kao što je u slučaju obrazovanja, tiskanje udžbenika na hrvatskom”, naveo je Žigmanov.
Dodao je da “nije nevažno da se to dogodilo nedugo nakon službenog susreta ministrice Vesne Pusić i Vučića. Naravno, kao i u dosadašnjim slučajevima, Hrvati u Vojvodini su svime konsternirani, a nisu ni očekivali bilo kakvu reakciju vlasti Republike Hrvatske”
Tekst se nastavlja ispod oglasa