“Srbija sa zabrinutošću gleda na sve teži položaj srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori”, rekao je srpski predsjednik Aleksandar Vučić i izrazio nezadovoljstvo zbog uhićenja zastupnika oporbenog Demokratskog fronta.
Iz DF-a je priopćeno da je Vučić razgovarao s potpredsjednikom Nove srpske demokracije koja je dio Demokratskog fronta, Slavenom Radunovićem, javlja portal Antena M.
“Predsjednik Srbije je govoreći o krizi u Crnoj Gori kazao da Srbija sa zabrinutošću gleda na sve teži položaj srpskog naroda i SPC i izrazio nezadovoljstvo zbog uhićenja zastupnika i vođa Demokratskog fronta, koji su i predstavnici srpskog naroda’, prenose crnogorski mediji.
Vučić je izrazio nadu da će se sva sporna pitanja moći riješiti dijalogom, a da će Srbija uvijek biti uz svoj narod u Crnoj Gori.
Radunović je Vučića upoznao s najnovijim primjerima progona DF, nakon uhićenja svih 17 zastupnika, što je, kako je istaknuo, nezabilježen slučaj u Europi. Potpredsjednik Nove srpske demokracije u Crnoj Gori smatra da su uhićeni bez ikakvog razloga i neustavno. Zastupnici kojima je određen pritvor – Andrija Mandić, Milan Knežević i Milun Zogović su započeli štrajk glađu, poručili su iz DF-a.
U međuvremenu je Sputnjik javio da je i spomenuta trojka puštena iz pritvora.
Radunović je kazao da je DF i do sada pokazao da je spreman na sva iskušenja i da se neće predati u borbi za slobodnu Crne Gore i da će nastaviti pružati otpor režimskim namjerama otimanja imovine i hramova SPC-a u Crnoj Gori.
Crnogorska policija je uhitila 17 zastupnika oporbenog prosrpskog Demokratskog fronta i još četiri osobe zbog nasilnog protivljenja usvajanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore. Uhićeni su zbog sumnje da su počinili kazneno djelo sprječavanje službene osobe u obavljanju službene dužnosti.
Demokratski front (DF) je opozicijska stranka u Crnoj Gori koja djeluje sa pozicija velikosrpstva i bliska je beogradskim vlastima. Ona predvodi protuzapadnu, anti-NATO i velikosrpsku opoziciju, te je politička nakupina koja povezuje četničke vojvode poput Andrije Mandića (Nova srpska demokracija, NSD) i nekoć reformne snage (Pokret za promjene, PzP) Nebojše Medojevića koji traži poništenje priznanja Kosova.
Demokratski front već je dva puta organizirao rušilačke prosvjede u Crnoj Gori. Prvi u listopadu 2008. godine nakon što je Crna Gora priznala Kosovo kao neovisnu državu. Tada je u sukobu prosvjednika i policije ozlijeđeno 40-tak osoba, a drugi sedam godina kasnije u listopadu 2015. godine nakon što su pristaše DF-a danim kampirale na središnjem podgoričkom trgu ispred crnogorskog parlamenta, te je došlo do novog sukoba sa crnogorskom policijom.
Zakonom je predviđeno da se državi vraćaju vjerski objekti i zemljište koje vjerske zajednice koriste na teritoriju Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni sredstvima države ili su bili u njezinom vlasništvu do 1. prosinca 1918. godine. Prijedlog je podržala Crnogorska pravoslavna crkva koja smatra da će njime biti vraćena imovina nezakonito prepisana SPC-u. SPC u Crnoj Gori ima u vlasništvu 66 uglavnom srednjovjekovnih manastira, desetke crkava i drugih nekretnina.
Podsjetimo, nakon osnivanja Kraljevine SHS 1918., CPC je ukinuta, a svu imovinu preuzela je SPC. Sada se u SPC-u i Srbiji bune jer smatraju da bi utjecaj SPC-a bio uškopljen i sužen, dok je s druge strane CPC pokrenula postupak za priznanje autokefalnosti u carigradskoj patrijaršiji.
Crna Gora je tako krenula stopama Ukrajine koja je uspjela dobiti autokefalnost za svoju nacionalnu Crkvu te tako ograničiti utjecaj Ruske pravoslavne crkve. Očekuje se da bi CPC mogla dobiti, odnosno obnoviti crkvenu neovisnost jer je bila priznata od ostalih pravoslavnih Crkava do svog ukidanja.
Također, ostale vjerske zajednice, katolička, židovska i islamska, nemaju ništa protiv zakona te su s državom potpisale i posebne bilateralne sporazume. Budući da SPC to nije učinila, nastoji ga se s njihove strane osporiti te ga proglasiti protuustavnim i antisrpskim.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
