Zaboravljeni zločin: Kako i zašto je 12 Hrvata mučki ubijeno u Alžiru 1993.

alžiru
Foto: snimka zaslona

Strašan pokolj Hrvata dogodio se u Alžiru 14. prosinca 1993. Pripadnici alžirske militantne Oružane islamske skupine (GIA) mučki su zaklali 12 hrvatskih radnika Hidroelektre. Tada je buktio rat u Bosni i Hercegovini, a zanimljivo je da je malo prije pokolja Alžir posjetio Ejup Ganić, tadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pokolj se dogodio za vrijeme alžirskog građanskog rata. Riječ je bila o sukobu alžirske narodne vojske i više islamističkih militantnih skupina. Povod je bio poništavanje izbora u Alžiru zbog moguće pobjede Fronte islamskog spasa (FIS) i uhićenja tisuća pristaša te stranke.

Pedesetak pripadnika Oružane islamske skupine (GIA) u Alžiru, 31. listopada 1993. godine izdaje javno upozorenje po kojem svi nemuslimanski stranci moraju napustiti tu zemlju do 15. prosinca. Dan prije isteka ultimatuma 14. prosinca, u večernjim satima, upadaju u radničko naselje gradilišta derivacijskog sustava Chiffa-Harbil u okolici gradova Medea i Tamezguida u južnom Alžiru. Izdvajaju muslimane od kršćana i počinje pokolj u kojem je 12 hrvatskih radnika Hidroelektre prvo izloženo mučenju te potom pogubljenju. Među njima bili su i Hrvati iz Bosne i Hercegovine.

Washington Post: Pokolj povezan s muslimanskim bijesom na rat u Bosni

O ovoj tragediji koja je šokirala Hrvatsku dok se i sama borila, izvijestili su i svjetski mediji. The Washington Post 15. prosinca te godine objavio je članak “12 Hrvata, Bosanaca napadnuto i ubijeno u Alžiru”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Žrtve, iz Hrvatske i Bosne – gdje se bore kršćani i muslimani, a svi su bili kršćani, ubijene su u iznenadnom napadu na njihove stambene prostorije u utorak navečer, priopćile su danas snage sigurnosti.

>Mijić: Dok Hrvatska obilježava Sve svete, sjetimo se možemosa koji danas slave Dan alžirske revolucije

Hrvatski diplomat rekao je da su žrtvama prerezani grkljani dok je oko 50 napadača preuzimalo kontrolu nad imanjem oko dva sata. U Alžiru su snage sigurnosti rasporedile oklopna vozila i pojačale patrole jer je sve više stranaca pokušavalo napustiti zemlju. Brodovi i zrakoplovi za Europu potpuno su popunjeni za sljedeća dva tjedna.

Hrvati i Bosanci (op. a. Hrvati iz BiH), koji su radili na projektu brane i cjevovoda za hrvatsku tvrtku Hidroelektra, ubijeni su kod Blide, 30 milja južno od Alžira. Žrtve i osmero preživjelih kolega bili su pri kraju četverogodišnjeg ugovora i trebali su napustiti Alžir za nekoliko dana. Nitko nije preuzeo odgovornost za napad, za koji su snage sigurnosti okrivile “naoružanu skupinu”. Nije bilo jasno jesu li žrtve bile rimokatolici ili pravoslavci, dvije dominantne kršćanske dominacije na Balkanu”, napisao je tada Washington Post.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Diplomat Klasić tvrdi da je izvlačenje zambijske osmorke najteži slučaj u povijesti: Sjeća li se on otmice i smaknuća Tomislava Salopeka?!

Nadalje navodi se da “priopćenje snaga sigurnosti sugerira da bi ubojstva Bosanaca i Hrvata mogla biti povezana s muslimanskim bijesom na rat u Bosni“. Također ističu da je jedan od vođa alžirskih fundamentalista u egzilu, Kammar Eddinbe Kharbane, nekoliko puta putovao u Bosnu, a da je zamjenik bosanskog predsjednika Ejup Ganić, musliman, posjetio je Alžir tjedan prije strašnog pokolja.

Stravično svjedočanstvo preživjelog: Dvaput su mi prerezali grkljan

Jedan od preživjelih Marko Konforta iz Knina 2013. za Večernji list ispričao je svoje svjedočanstvo i kako je preživo iako su mu dva puta prerezali vrat.

“U tamošnjim novinama je izašlo kako najavljuju da će 1. studenoga početi ubijati strance. Do tad su samo ubijali Alžirce. Bilo je to doba rata i u Bosni i Hercegovini. O njemu se pisalo uvijek da Hrvati pa tek onda Srbi ubijaju muslimane. Bili smo prva skupina stranaca koju su napali”, ispričao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Zločini Armije BiH i mudžahedina nad Hrvatima Srednje Bosne – Buhine Kuće

Poznavanje Kur’ana nekim je Hrvatima spasilo život.

“Skupljali su ljude i izvodili ih van. Vezali su nas žicama, plahtama… Oteli novčanike, uzeli satove, cipele, odjeću… Treba im, govorili su. Izvukli su nas van, bilo je 20, 21 sat. Hladno. Derali su se. Nije bilo razgovora. Tek tad sam shvatio što je vjerski fanatizam. Oni koji su znali dio Kur’ana, a neki su bili i Hrvati, njih su pustili, kao i kolegu oženjenog za Alžirku. One koji nisu prošli test… Odveli bi ih u mrak. Samo bismo čuli krik”, ispričao je.

Išli su od jednog do drugog i tako stigli i do njega. Srušili su ga, primili za kosu i nožem prerezali vrat.

>Svjetski mediji o Salpekovom pogubljenju: Hrvatska osjeća veliku bol, izgubili su jednoga od svojih na najbrutalniji način

Oštrice ili osjećaja da ga ništa ne boli ne voli se ni sjećati. Nesvjestica ga je nakratko spasila. ‘Možda da se pravim mrtvim’, pomislio je. No šok je bio jači. Drhtao je. Vidljivo. Drugi rez nožem povučen je sa stražnje strane vrata. Krv je liptala, no velike žile nisu bile prerezane. Mišići jesu, glavu je morao pridržavati rukama. Napadači su pobjegli, a u kamp je onda ušla regularna vojska koja ga je spasila i odvela u bolnicu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čudom je preživo i Goran Matković kojemu su teroristi su prerezali lice, od usta do uha. No on o ovoj tragediji nikada nije želio govoriti.

Nakon pokolja po dvanaest lijesova došao je tadašnji zamjenik ministra vanjskih poslova Ivo Sanader, koje je Gorana i Marka vratio u Hrvatsku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.