Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata sa sjedištem u Zagrebu podržava skup koji će u Beogradu u petak u 13 sati održati nevladine udruge Fond za humanitarno pravo, Žene u crnom i Inicijativa mladih za ljudska prava, objavljeno je iz te Zajednice. Na skupu će se podsjetiti na miting u Hrtkovcima u Vojvodini, koji je prije 30 godina organizirao čelnik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, te gdje je pozvao na progon Hrvata.
Šešelj pravomoćno osuđen, a ostali?
Žene u crnom su objavile na facebook profilu:
“Na današnji dan prije trideset godina Srpska radikalna stranka (SRS) održala je u Hrtkovcima pred više od tisuću ljudi predizborni skup na kojem je Vojislav Šešelj pozvao na protjerivanje mještana, hrvatskog stanovništva.
Šešelj je 2018. godine pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove pravomoćno osuđen na deset godina zatvora za poticanje progona, deportacije i druga nehumana djela, kao i za činjenje progona kao zločina protiv čovječnosti u Hrtkovcima u Vojvodini.
> Šešelj u Hrtkovcima kupio kuću; nespokoj među preostalim Hrvatima
Na tom je mitingu, među ostalim, pročitao imena 17 uglednih Hrvata kojima je poručeno da se moraju iseliti. Šešelj je svojim govorom pred više od tisuću ljudi potaknuo nasilje nad hrvatskim stanovništvom Hrtkovaca što je rezultiralo njihovim masovnim iseljavanjem.
Protjerane desetine tisuća Hrvata
Na Hrvate je, šikaniranjem i zastrašivanjem, vršen pritisak da svoja imanja zamjene za imanja Srba iz Hrvatske. Također, sud je utvrdio da lokalne vlasti nisu poduzele ništa kako bi zaštitile hrvatsko stanovništvo i sprječile njegovo iseljavanje.
U razdoblju od 10. svibnja 1992. godine do 1. srpnja 1992. godine oko 20 hrvatskih obitelji je fizički izbačeno iz njihovih kuća u Hrtkovcima, dok su mnogi podlegli pritisku i pristali na razmjenu imovine. Od svibnja do kolovoza 1992. godine, iz Hrtkovaca se pod pritiskom iselilo oko 450 hrvatskih i nacionalno mješovitih obitelji. Kampanja zatrašivanja i pritisaka na hrvatsko stanovništvo, koja je počela i prije mitinga u Hrtkovcima, rezultirala je progonom nekoliko desetina tisuća Hrvata sa područja Vojvodine do 1995. godine.
Prešutno odobravale političke strukture Republike Srbije
Glavni zagovornici i inspiratori ove kampanje u Vojvodini bili su Vojislav Šešelj i SRS. Iseljavanje hrvatskih obitelji odvijalo se pod pritiskom različitih grupa bliskih SRS-u, a u pojedinim aktima nasilja nad Hrvatima sudjelovali su i pripadnici MUP-a Republike Srbije, kao i pripadnici rezervnog sastava JNA, uz značajno sudjelovanje “Resora Državne bezbednosti”. Kampanja zastrašivanja odvijala se uz znanje i prešutno odobravanje političkih struktura Republike Srbije.
Ubijeno najmanje 14 Hrvata, a tri se vode kao nestali
U razdoblju od 1991. do 1995. godine, ubijeno je najmanje 14 vojvođanskih Hrvata, a tri osobe – Stevan Đurkov, i braća Mato i Ivica Abjanović – i dalje se nalaze na listama nestalih osoba.
Između dva popisa stanovništva, 1991. i 2002. godine, broj Hrvata na teritoriju Vojvodine smanjio se u 39 od 45 općina, a na teritoriju cijele Vojvodine broj Hrvata smanjio se za 18.262″ – piše u Facebook objavi koju su objavili Fond za humanitarno pravo, Žene u crnom i Inicijativa mladih za ljudska prava.
Bacanje bombi, silovanja, premlaćivanja
Kako su priopćili iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata sa sjedištem u Zagrebu, tijekom tog razdoblja u Vojvodini zabilježeni su: bacanja ručnih bombi u kuće, fizička izbacivanja iz vlastitih kuća, uništavanje privatne imovine, verbalne prijetnje, otkazivanja radnih odnosa, silovanja, prisilna vojnom mobilizacija velikog broja Hrvata, razni oblici šikaniranja, a najviše zgražaju slučajevi fizičkog nasilja – brutalna premlaćivanja od kojih nisu bili izuzeti ni hrvatski katolički svećenici, kao i slučajevi etnički motiviranih ubojstava.
Osobito pogađa činjenica što se tada počinjeni zločini i dalje prešućuju i niječu, počinitelji uglavnom nisu sankcionirani, što je nedopustivo za svaku demokratski legitimiranu državu. Osim toga, ovakvo stajalište srbijanske vlasti upućuje na nespremnost iste da primijeni neke od temeljnih preporuka Europske unije kada je riječ o politikama suočavanju s prošlošću. Protekle godine Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata obilježila je 30. obljetnicu svoga postojanja i 30. obljetnicu početka protjerivanja vojvođanskih Hrvata iz njihova zavičaja.
Dati prostora žrtvama
Zato upućujemo zahtjev svim mjerodavnim institucijama u Republici Srbiji, ali i u Republici Hrvatskoj da se to ispravi, da se da prostora u javnosti žrtvama među vojvođanskim Hrvatima iz tog razdoblja, da se krivci sankcioniraju, da se nestali pronađu, da pravda napokon bude zadovoljena, jer obitelji nestalih i ubijenih to zaslužuju, to im je slaba, ali jedina utjeha koja im preostaje u odnosu na gubitak i tragediju koje su doživjeli, poručili su iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa