Zidovi – tko ih je sve podizao, kada i zašto?

Jesu li zidovi između država danas rijetkost?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon pada Berlinskog zida mogli smo pomisliti kako su fizičke barijere stvar prošlosti. Međutim, oko 50 zidova i dan danas dijeli različite države i narode. Posebno su aktualni zidovi koji se ubrzano podižu zbog masovnog dolaska imigranata s Bliskog istoka, koji polako poprimaju oblik ratne strategije ISLA. To se na posve direktan način tiče i nas jer vrlo brzo mađarski zid biti će gotov. Kada je Damir Kajin pitajući se zbog čega izbjeglice ne odlaze u Saudijsku Arabiju, ustvrdio; “ne bježe zato jer je Saudijska Arabija podigla 950 kilometara zida, a mi zbog zida prozivamo Mađare”, malo ljudi je bilo upoznato o kakvom se to saudijskom zidu zapravo radi.

Saudijski zid

Saudijska Arabija je prvo proširila tampon zonu duž cijele svoje granice s Irakom za 20 kilometra. Nakon toga, početkom rujna 2014. započela je gradnju zida, kojega je dovršila duž granice koja razdvaja Saudijski teritorij od Iraka, takozvanom sjevernom granicom u dužini od 900 kilometara. Zid se prostire od granice s Jordanom do granice s Kuvajtom. Zid prate dvije čelične ograde postavljene na razmaku od oko 100 metara između kojih je postavljena bodljikava žica. Za sigurnost granice Rijad angažira gotovo 30.000 vojnika sa opremom za noćno promatranje, vozilima za hitna djelovanja i naprednom komunikacijskom opremom. U zid je ugrađeno 40 tornjeva za promatranje sa Spexer 2000 radarskim sustavima, koji su u stanju detektirati, ljude, vozila, svjetla zrakoplova i niskoleteće helikoptere na udaljenosti od 36 kilometara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

saudijska-arabija-feat-700x400

Uz 32 baze koje su opremljene helikopterima, na raspolaganju im je i 240 brzih, lako oklopljenih vojnih vozila, te podzemni senzori pokreta. 14 500 kilometara optičkih kablova povezuje obavještajne točke sa zida i saudijsko ministarstvo unutarnjih poslova. To je tek prva faza izgradnje zida koji ima za cilj ograditi cijelu Saudijsku Arabiju u dužini od 9.000 kilometara, zidovima visoke tehnologije!
Ovo nije prvi zid na granici kojeg je podigla Saudijska Arabija. Već je izgrađen i zid prema Jemenu dugačak 1.400 kilometara. Ograda se proteže od Crvenog mora do Omana. Visoka je 3 metra, izgrađena od cijevi, betona i vreća pijeska i opremljena je senzorima za detekciju pokreta.

Turski zid

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Turska vojska započela je 15.08. 2015. s izgradnjom betonskog zida uz sirijsku granicu, potvrdili su državni mediji. S izgradnjom se započelo u provinciji Hatay, preko puta sirijskog grada Atmeh, u okrugu Reyhanli, izvijestila je turska službena državna novinska agencija. Riječ je o zidu visine tri metra, dok se iza zida kopaju rovovi. Zid će biti dugačak ukupno 8 kilometara.

zid

Izraelski zid

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Izraelski zid” čini do sad izgrađenih 650 kilometara dugu barijeru koja fizički odvaja Izrael od Zapadne obale. Većina gotovo 90% sačinjava metalna ograda sa bodljikavom žicom. Na obje strane ograde, koje zahvaćaju stotinjak metara, nalazi se zabranjena zona koju kontroliraju vojnici. Prema podacima UN-a 2/3 zida su izgrađene i on će po završetku biti dug oko 712 kilometara. Nalazi se 85% na Zapadnoj Obali i izolira 9,4% palestinskog teritorija, među kojima okupiran i pripojen Istočni Jeruzalem.

Zidovi od Koreje do Amerike

Kao što je napomenuto, zidovi koji razdvajaju države postoje u 50 država – od Azije do Amerike. Neki od poznatijih su oni koji dijele Sjevernu i Južnu Koreju, Cipar, ali i SAD od Meksika.

zid u Belfastu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mađarski zid

Istovremeno, Mađarska dovršava izgradnju zida visokog 4 metra na sjevernoj granici sa Srbijom dužine 175 kilometara. Zid će biti u potpunosti gotov 31.08. 2015. Dakle za svega nekoliko dana hrvatski kopneni dio granice prema Srbiji u dužini od 114 kilometara mogao bi se naći pod pritiskom imigranata. Izjava premjera Milanovića “Nemamo strategiju za izbjeglice, nema je ni EU, no spremni smo pomoći“, poprilično je zabrinjavajuća u svijetlu navedenih okolnosti.

Kako je vidljivo iz navedenih primjera sve se veći broj država odlučuje za fizičko razdvajanje teritorija od vala imigranata. Podržavali mi taj pristup ili ne ipak je to rezultat određenog plana djelovanja. A bilo kakav plan bolji je nego nikakav.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.