Tko će biti novi papa pitanje je koje trenutačno zaokuplja cijeli svijet. Imena je mnogo, no odluka će se znati u narednim tjednima. Čija se imena najviše spominju, hoće li novi papa biti Europljanin, kako ‘diše’ Kardinalski zbor… O svemu tome za Narod.hr govorio je hrvatski novinar s poljskom adresom Goran Andrijanić,kolumnist portala Misao.hr.
Andrijanić ističe da je situacija neizvjesna.
„Uvijek se puno nagađa o tome tko će biti novi papa, navode se imena, a onda se skoro svaki put dogodi iznenađenje i konklave daju nekog novog papu čije ime predstavlja iznenađenje za sve“, kaže.
Tko se sve spominje?
„Spominje se ime kardinala Pietra Parolina koji je državni tajnik Svete stolice. Govore i o kardinalu Luisu Antoniu Taglea s Filipina kojega možemo percipirati kao prelata koji je vjerni nasljednik teološkog smjera kojeg je papa Franjo definirao.
Spominje se i Robert Sarah iako mislim da su izgledi za njegov izbor poprilično mali. On ne može glasati jer će u lipnju imati 80. godina, ali to ga ne priječi da bude izabran. S druge strane, on je, nažalost, kandidat koji će mnogima biti konfliktan. Ako će biti izabran netko iz konzervativnijeg tabora, onda će to biti netko tko je liberalnom taboru prihvatljiviji“, ističe Andrijanić.
Dodaje da se zna dogoditi i drugačija situacija kako je to bilo kada je izabran Joseph Ratzinger, koji je prema mnogima tada bio glavni „favorit“. No, ovaj put, smatra Andrijanić sve je dosta neizvjesno i spominje se puno imena.
„Dosta vatikanista ne može suziti izbor imena onih kardinala koji su među ‘papabilima’ na 5 ili čak niti na 10. Govorimo više od 20-ak imena“, naglašava Andrijanić.
Dva tabora
Iako često govorimo o tome kako treba izbjegavati politički diskurs kada je u pitanju Katolička Crkva, jer je ona puno više od političke ili društvene organizacije, ne možemo pobjeći od toga da postoje dva tabora ili frakcije, ističe Andrijanić.
Objašnjava da jedan tabor čine oni koji su više liberalni i reformatorski raspoloženi, i koji su u većini u Kardinalskom zboru.
„Drugi je taj konzervativniji koji smatra da su promjene koje je papa Franjo unio otišle predaleko i žele malo smiriti situaciju. I tu se događaju ta borba i previranje“, dodaje.
>Svjetski državnici opraštaju se od pape Franje: ‘Uvijek je bio na strani najranjivijih’
Smatra da se vrlo lako može dogoditi situacija iz 1978. kada je raspored u Kardinalskom zboru bio sličan ovome danas.
„Onda je u tim previranjima izašao Karol Wojtyla koji je doživljavan kao kardinal neke teološke sredine. Slično se može dogoditi i sada, da se pronađe neko kompromisno rješenje“, ističe Andrijanić.
Hoće li situacija u svijetu utjecati na izbor?
Izbor novog pape događa se u burnom trenutku na globalnoj razini. Andrijanić smatra da ta situacija neće utjecati na samo trajanje izbora.
„Situacija u svijetu neće produljiti ili skratiti vrijeme do konklava. To je kanonski jako dobro definirano. Sprovod će biti 26. travnja. Prema tome konklave bi trebale početi između 5. i 10. svibnja. Koliko će one trajati, to je nemoguće prognozirati. Mislim da bi moglo trajati dulje. Sumnjam da će se dogoditi da netko, tko se spominje u ranijim diskusijama i tko je kod Kardinalskog zbora doživljavan kao kandidat, kojeg će gurati jedan ili drugi tabor, da će taj netko brzo proći. Sumnjam da će situacija biti kao što se dogodila kod izbora Benedikta XVI. koji je bio prefekt Kongregacije za nauk vjere i najbliži suradnik Ivana Pavla II. i manje-više se znalo da će on na neki način nastaviti smjer Ivana Pavla II. što se i dogodilo“, kaže nam Andrijanić.
„Dosta ljudi s kojima razgovaram iz Vatikana mi kaže da je među kardinalima takvo raspoloženje da puno njih smatra da je vrijeme za papu koji će možda malo umiriti eklezijalnu situaciju. Mi ne možemo negirati činjenicu da je Franjin pontifikat u mnogome bio buran i dinamičan i da to nije uvijek imalo dobre posljedice. Možda je sada vrijeme za nekog diplomata. Moramo biti realni – u ovom trenutku Crkva jest podijeljena, čak puno više nego kada je papa Franjo preuzimao službu. Može se dogoditi da novi papa bude netko tko će ići prema gradnji tih nekakvih mostova između dva razumijevanja budućnosti Crkve“, dodaje.
Zato mu se čini da je moguće da bi Parolin bio neko prijelazno rješenje kao diplomat s iskustvom i umijećem pregovaranja i dogovora. No, naglašava, da je to je samo osobno razmišljanje.
Hoće li novi papa biti Europljanin?
„Moguće je da taj konzervativniji tabor, koji je dosta fokusiran oko afričkih kardinala, da nekoga papu. Ali ne mislim da će to biti Sarah jer je on čovjek koji je u zadnjih nekoliko godina bio dosta eksponiran i svojom borbom za pravovjernost mnogima je zasmetao. Mislim da on nije neka realna opcija. Ali može se dogoditi da iz tog nekog afričkog kruga bude netko izabran. Spominje se Peter Turkson iz Gane koji je bio prefekt Papinskog vijeća za pravdu i mir (Iustitia et pax). Spominje se i Taglea koji je iz Azije. Moguće da netko od tih kardinala iz Azije, koje je papa nominirao, a koji su dosta blisku njegovom teološkom nasljeđu, bude izabran.
S druge strane vrlo je moguće situacija da bude izabran netko od Talijana koji se spominju. Spominje se Matea Zuppija i još nekoliko njih. Talijani sa sobom donose uvijek stanovitu eklezijalnu stabilnost, ne nužno lošu”, ističe Andrijanić.
Dodaje i kako se često spominje ostrogonsko-budimpeštanski nadbiskup Peter Erdo “koji bi bio nekakvo umjereno rješenje”, a kojeg se spominjalo i u vrijeme zadnjih konklava 2013. godine.
>Papa će biti pokopan u rimskoj bazilici sv. Marije Velike; što znamo o njoj?
O pontifikatu
Andrijanić se osvrnuo i na pontifikat pape Franje.
“Smatram da je potpuno infantilno negirati da je ovaj pontifikat donio stanovite promjene u Crkvi. Puno se govori o tome kako papa Franjo nije promijenio doktrinu. To je točno u tom smislu da nije imao niti jedan istup ex cathedra koji je potreban da bi doktrina bila promijenjena. Ali je činjenica da je on svojim dokumentima, svojim enciklikama i te kako promijenio teološko i pastoralno usmjerenje u nekim važnim pitanjima“, naglašava Andrijanić.
Ističe da je jasno da promjena ima: od enciklikie Amoris Laetitia kojom je dopušteno pričešćivanje razvedenih, do nedavnog dokumenta Fiducia Supplicans kojim je dopušten blagoslov homoseksualnih parova pa do promjene nauka prema smrtnoj kazni.
„Sad treba vidjeti kako će se to dalje razvijati. Hoće li te promjene biti intenzivirane ili će novi papa u nekom smislu opozvati te promjene. Moram reći da je papa u onim najvažnijim stvarima ostao čvrsto vjeran nauku Katoličke Crkve. Pogledajmo samo kako je govorio o pobačaju i kako ga je opisivao – kao ubojstvo usporedivo s holokaustom. Samo liberalni mediji to nisu prenosili nego su prenosili možda neke druge stvari koje je govorio i koje su interpretirali onako kako im odgovara, što im je često bilo omogućeno i pomalo neorganiziranom medijskom politikom pape Franje“, zaključuje Andrijanić.
> Sve o izboru novog pape: Konklava počinje uzvikom ‘extra omnes’, a završava bijelim dimom
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.