U tjednima kada se Katolička Crkva suočava s povijesnim prijelazom – oproštajem od pape Franje i očekivanjem njegova nasljednika – ponovno se otvaraju brojna pitanja o smjeru kojim će Crkva nastaviti. Papa Franjo, prvi isusovac i prvi papa s američkog kontinenta, u svojem je pontifikatu unio specifičan duh jednostavnosti, blizine s narodom i naglasak na periferiji. No, koliko su te razlike bile duboke i stvarne? I zašto su neka očekivanja od pape Franje – poput kanonizacije bl. Alojzija Stepinca – ostala nedovršena?
O tim i sličnim pitanjima raspravljalo se u emisiji Otvoreno, gdje su gosti poput p. Tvrtka Baruna, bivšeg veleposlanika Nevena Pelicarića i eurozastupnika Davora Ive Stiera pokušali sagledati Franjinu ostavštinu i izazove koji čekaju njegova nasljednika.
>Što je papa Franjo govorio o nerođenoj djeci i kako je kod njega završila kovanica od 25 kuna?
”Papu će se pamtiti po otvorenosti, brizi za siromahe i marginalizirane”
Pater Tvrtko Barun, voditelj Centra Ignacije, rekao je da će se Papu među ostalim pamtiti po otvorenosti i brizi za siromahe i marginalizirane te jednostavnosti.
Neven Pelicarić, bivši veleposlanik RH u Vatikanu, rekao je da je Franjo pokrenuo brojne reforme, ali da dogmatski nije promijenio ništa – osim jedne vrlo važne sitnice.
– U Katekizmu Katoličke crkve izmijenio je pravilo i od tada smrtna kazna je amoralna i nedopustiva u bilo kojem obliku. Nitko nema pravo oduzeti ljudski život, pa niti po zakonu, osim Boga, rekao je.
Davor Ivo Stier, zastupnik u Europskom parlamentu (HDZ), istaknuo je da je Franjo došao iz Argentine, s periferije, u Rim, u centar katoličkoga svijeta, te da je promijenio odnos između centra i periferije.
– On je zapravo stavio periferiju u središte pažnje i djelovanja Katoličke crkve, dodao je.
>Papa Franjo – pontifikat u brojevima
”Želio je da se plodovi Stepinčeve kreposti jasnije dožive ne samo unutar Crkve u Hrvata, nego i s druge strane”
Barun je kazao da su Hrvati možda imali prevelika očekivanja od pape Franje vezano za Međugorje i Alojzija Stepinca. Rekao je da smo možda malo bili razmaženi što se tiče prethodnih papa, spomenuvši u tom kontekstu Ivana Pavla II.
Istaknuo je da je papa Franjo imao iskustvo života pod diktaturom u Argentini. Možda je upravo zbog kompleksnosti Drugog svjetskog rata i poraća usporavao Stepinčevu kanonizaciju. Time je, smatra, želio da se plodovi Stepinčeve kreposti jasnije dožive ne samo unutar Crkve u Hrvata, nego i “s druge strane”.
>Mostarkić Gobbo: Franjo papa s razlogom
Učinio je veliku stvar za Međugorje
Pelicarić je rekao da je papa Franjo Međugorje – spasio.
– Ja znam iznutra iz svojeg rada u Vatikanu da je to krenulo i trebalo biti riješeno potpuno drugačije. On je izvukao taj predmet. Osobno ga je razmotrio i osobno je donio odluke koje je donio, rekao je.
Što se tiče kanonizacije Stepinca, Stier je rekao da je Franjo mješovitom komisijom htio otvoriti kanal dijaloga sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Tvrdi da je htio potaknuti pomirenje s pravoslavljem općenito.
– Problem je u tome što je taj napor s druge strane izmanipuliran, dodao je.
Pelicarić, koji je i savjetnik predsjednika RH za vanjsku politiku, rekao je kako se planira dolazak Zorana Milanovića na posljednji ispraćaj u subotu.
>Polšak Palatinuš: Tri pontifikata i univerzalna Crkva
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.