U razgovoru za vatikanske medije u utorak 11. ožujka, nadbiskup Luksemburga, član Vijeća kardinala te potpredsjednik Europskih biskupskih konferencija kardinal Jean Claude Hollerich progovorio je o aktualnom stanju u Europi.
Utrka u naoružanju je zabrinjavajuća i zastrašujuća. Luksemburški nadbiskup, višegodišnji predsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europske unije, razmišlja o “gubitku moralne napetosti koja, čini se, prožima vladare velikog dijela svijeta” u suočavanju s „ratnim tabuom”. Napominje da će se svijet moći “vratiti životu u miru samo u okviru multilateralizma“.
Kardinal ocjenjuje iznimno zabrinjavajućim, ako ne i zastrašujućim, program „ponovnog naoružavanja Europe“ koji su europski čelnici odobrili posljednjih dana. Čini se da vladare većeg dijela svijeta obuzima sve veći pad moralne napetosti, bez čijeg oporavka nema relevantnih politika, a svijet bi mogao skliznuti niz opasnu strminu. Taj ratni tabu koji je utjecao na političke orijentacije nakon tragedije Drugog svjetskog rata čini se da se iscrpio – primjećuje kardinal Hollerich, javlja Vatican news.
Također, smatra da važne političke promjene teže arhiviranju multilateralizma. Danas se, međutim, čini evidentnom reafirmacija starog koncepta supersile, koja teži favoriziranju vlastitih isključivih ekonomskih i geopolitičkih interesa.
>Europa sve karte stavlja na obranu: Von der Leyen traži 800 milijardi eura!
Mir u okviru multilateralizma
Kardinal vjeruje da se svijet može vratiti životu u miru samo u okviru multilateralizma. Ističe da papa Franjo s pravom toliko inzistira na važnosti multilateralizma, koji je po njegovom mišljenju kamen temeljac na kojem Sveta Stolica temelji svoju političko-diplomatsku prisutnost.
Na pitanje o strateškim opasnostima s kojima se suočava Europa, kardinal odgovara da u nekim zemljama Europske unije, ili u zemljama kandidatima za ulazak u nju, postoji percepcija prilično bliske opasnosti i značajna zabrinutost.
Misli osobito na baltičke zemlje u susjedstvu Rusije, pa čak i na Moldaviju koja ima otvoreni spor oko Pridnjestrovlja.
Najavljeno progresivno američko vojno razdruživanje plaši te zemlje. Uvažavajući potrebu za vojnim jačanjem Europske unije, ono nužno mora imati obrambeni karakter, napominje kardinal Hollerich.
To mora biti vidljivo i iz vrste naoružanja koje se može usvojiti, kao na primjer, rastuća važnost digitalne sigurnosti. Europa je kao institucija rođena iz pepela tragedije Drugog svjetskog rata, stoga je poziv na mir njezino temeljno obilježje. Kardinal ističe da je mir društveni razlog zajedništva, a Unija je rođena da nikada više ne bude ratova između Europljana i u Europi.
Na pitanje je li novi američki smjer izvor želje za jačanjem europske obrane, kardinal ponavlja da je multilateralizam bio odlučujuća i zajednička politička opcija i za Europu.
Međutim, čini se da s je druge strane Atlantika taj pogled oslabio. Kardinal smatra da ako Europa, osim sposobnosti samostalne obrane, uspije povratiti i politički subjektivitet – koji je pomalo okaljan – učinit će uslugu ne samo sebi, nego i cijelom svijetu, ostvarujući de facto multilateralnu ulogu.
Kardinal dodaje da bi Europi također bilo dobro da postane autonomna i u smislu vojne proizvodnje, jer i danas uvelike ovisi o SAD-u, a to je čini ranjivom.
Dobit od naoružavanja uložiti u škole i bolnice
Na sve veću zabrinutost zbog programa „ponovnog naoružavanja Europe“ koji vrijedi 800 milijardi eura, umjesto ulaganja na zdravstvo, škole, pomoć i socijalu koje su posvuda u krizi, kardinal vjeruje da je i u tom slučaju najrazumniji prijedlog dao papa Franjo koji je rekao da sav profit koji proizlazi iz unutareuropske proizvodnje oružja treba uložiti – u obvezujućem obliku – u društvene aktivnosti.
Ne trebamo se bogatiti oružjem, već od dobiti trebamo graditi bolnice i škole. Kardinal Hollerich namjerava iznijeti taj odmah izvediv prijedlog veleposlaniku Europske unije pri Svetoj Stolici, s kojim se planira sastati tijekom sljedećih dana.
> Papa Franjo u bolnici obilježio 12 godina pontifikata
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/Vatican news
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.