Američki arheolozi otkrili su u južnom Izraelu, na rubovima grada Aškelona, prvo filistejsko groblje i nadaju se da će kosti naroda kojem je pripadao biblijski div Golijat konačno rasvijetiliti kulturu tog zagonetnog naroda.
“Kosti moramo izvaditi dok su još vlažne, prije nego što se pretvore u prah”, rekao je Daniel Master, voditelj arheološkog tima na groblju u predgrađu Aškalona.
Otkriće groblja kruna je tridesetogodišnjih iskapanja u regiji.
“Nakon što su istraživanja o Filistejcima desetljećima stajala po strani, konačno smo došli do samih ljudi”, rekao je Master i dodao “Ovim otkrićem približili smo se njihovu porijeklu. Ne samo da nam to pomaže da doznamo njihove pogrebne običaje, nego nam služe za prikupljanje dokaza o tome kako su živjeli, da im pokušamo ponovo udahnuti život”.
Kosti su pokopane prije oko 3000 godina. Stručnjaci užurbano vade i čiste 145 kostura kako bi DNA analizom, radiougljičnom i ostalim testiranjima mogli utvrditi godine, spol i uzrok smrti.
Prvi grobovi otkriveni su 2013. pokraj Aškelona, na mjestu drevnog filistejskog obalnog grada koji je na svom vrhuncu imao 13 tisuća stanovnika.
“Radi se o doista nesvakidašnjem otkriću”, kaže Seymour Gitin, bivši direktor Instituta za arheologiju Albright iz Jeruzalema.
Tko su bili Filistejci?
Podrijetlo “naroda mora”, što je naziv koji se koristi i za njihove suvremenike Feničane, zagonetka je.
Filistejci, kako ih opisuje Biblija, bili su smrtni neprijatelji Izraelićana. U 12. stoljeću prije Krista naselili su se na području današnjeg Tel Aviva, a odakle su došli ostaje tajna. Jedna teorija sugerira da su stigli s Cipra i govorili verzijom starogrčkog jezika.
Njihova crveno-crna lončarija sugerira da su možda došli iz mikenske kulture.
“Sigurno je da su bili stranci u ovom semitskom kraju”, gdje je njihova nazočnost na uskom obalnom području od današnjeg Tel Aviva do Gaze između 1200. i 600. godine prije Krista dobro dokumentirana.
Trgovci i moreplovci, govori su jezikom indoeuropskog podrijetla, nisu prakticirali obrezivanje i jeli su svinjetinu i pse, za što postoje dokazi otkriveni na drugim nalazištima u još četiri filistejska grada, Gazi, Gathu, Ašdodu i Ekronu.
Arheolozi su od 1985. blizu Aškelona tragali za ostacima filistejskog naselja i otad otkrili nekoliko hramova i gradska vrata.”Daje nam izvrsnu priliku da provjerimo DNA i usporedimo je s kostima nađenima na grobljima Kanaanaca, Izraelićana i grčkog svijeta”, dodao je taj stručnjak za Palestinu.
Profesor izraelske arheologije s Harvarda Lawrence Stager kaže da Filistejci imaju reputaciju “neciviliziranih pijanica”, ali tvrdi da se zapravo radi o vrlo kulturnom narodu, specijaliziranom za proizvodnju vina i ulja. Pošto su njihovu kulturu opisivali suparnici, pretvorili su je u divljaštvo. Odatle i dolazi moderna upotreba izraza “filistejac” za nekulturnu osobu.
Filistejci su zapravo najpoznatiji iz Starog zavjeta, iz tekstova koje su pisali njihovi susjedi i zakleti neprijatelji, drevni Izraelićani.
Knjiga Samuelova opisuje kako su Filistejci zaplijenili Kovčeg saveza i zatim dvoboj divovskog ratnika Golijata i snalažljivog Davida koji ga je pobijedio kamenom ispaljenim iz praćke.
“Ali po njihovim zubima vidimo da nisu imali lagan život. Vidljivi su problemi u djetinjstvu, pothranjenost i groznice. Znamo i da su morali teško raditi”, dodala je.Master napominje da unatoč sličnosti u imenu, nema poveznice između Filistejaca i današnjih Palestinaca.
“Riječi su slične, ali ne i ljudi”, rekao je.
“Znamo da je babilonski kralj Nabudokonosor ovdje u Aškelonu potpuno uništio Filistejce 604. prije Krista. Sve što je došlo poslije bilo je različito i pristiglo je od drugih naroda”, kazao je Master.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa