“Kvadrat i krug”, izložba jednog je od najznačajnijih hrvatskih grafičkih dizajnera Borisa Ljubičića čiji radovi proteklih četrdesetak godina definiraju domaći vizualni prostor, otvorena je u četvrtak u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO).
S obzirom na oko četiri desetljeća i autorovu svestranost, izložba putem osamdeset Ljubičićevih radova predstavlja svojevrsno putovanje kroz prošlost ovih prostora, a riječ je o prvom većem pregledu njegova opsežnog stvaralaštva i opusa, koji je u MUO predstavljen unutar nekoliko ključnih tematskih cjelina.
Za razliku od uobičajenog izlistavanja niza popularnih plakata, svima već poznati radovi otkrivaju se kroz dosad nepoznate biografije koje su smještene u vrijeme i prostor. Ljubičić je autor izložbe, pa je to i njegova samoanaliza putem koje je nastojao demistificirati svoje radove, objasniti kako je došlo do njih, jesu li zaživjeli i kakve su posljedice ostavili na društvo.
U skladu s naslovom, obuhvaćena su njegova djela od samih početaka, krugova uronjenih u more kao simbola njegova prvog važnijeg dizajna za Mediteranske igre u Splitu 1979. do kvadrata, koje se popularno, ali pogrešno, naziva “kockicama”, a koji su od devedesetih najprepoznatljiviji vizualni identitet Hrvatske i izvan njezinih granica.
“Kvadratom i krugom, u kojoj je kvadrat Hrvatska, a krug svijet, nastojao sam ugraditi Hrvatsku u svijet i oni su tu u suodnosu”, rekao je Ljubičić. Ocijenio je kako izložba u MUO nije samo njegova već “naša”, jer obuhvaća puno vremena, dodiruje sve ključne točke, od sredine socijalizma, njegova kraja, rušenja Berlinskog zida do priznanja samostalne Hrvatske i projekta hrvatske zastave. Ocijenio je kako bi zbog toga izložbu trebali pogledati studenti, te ju je posvetio upravo njima, iako ih nikada nije imao jer nikada nije predavao.
Boris Ljubičić (Sinj, 1945.) izuzetno je produktivan autor, nagrađivan u gotovo svim područjima dizajna vizualnih komunikacija. Osmislio je vizualni identitet za brojne kulturne institucije (MUO, MDC, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Leksikografski zavod Miroslav Krleža) i manifestacije (Muzičko bijenale, Dubrovačke ljetne igre, kongresi hrvatskih arhitekata).
Autor je izuzetno uspješne serije plakata za Dan muzeja i cjelovitih vizualnih identiteta nekoliko velikih hrvatskih tvrtki od Labuda, Francka, Optime, Spectator Grupe i IGH do nagrađivanog sustava ambalaže tvrtke SMS. Pamte se i njegova rješenja za sportske manifestacije i institucije, Mediteranske igre, Europsko prvenstvo u atletici, 2. svjetske vojne igre i drugoa (1999.) te sportski brand YASSA i Hrvatski skijaški savez.
Od osamostaljenja Hrvatske posvetio se dizajnu vizualnog identiteta nove države. Njegov prijedlog vizualnog koda za novčanice i zastavu nije bio prihvaćen, no nakon toga odigrao je veliku ulogu u identitetu raznih ministarstava i državnih institucija te HRT-a, HTZ-a, HAK-a i HINA-e.
Izložba će biti otvorena do 1. veljače iduće godine, a planira se da nakon Zagreba bude postavljena i u ostalim europskim metropolama.