Na proslavi 50. obljetnice proglašenja Marjana zaštićenim dijelom prirode u utorak je u vili Dalmacija splitski gradonačelnik Ivo Baldasar istaknuo da je Park-šuma Marjan jedan od najvažnijih i najstarijih simbola Splita te da će se i dalje raditi na povećanju njezine zaštite.
Ravnatelj Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan Robert Koharević podsjetio je kako je prije 50 godina tadašnji republički zavod za zaštitu prirode 16. prosinca 1964. proglasio poluotok Marjan sa Sustjepanom zaštićenim dijelom prirode. Zaštita se u početku odnosila na 340 hektara, a sada je zaštita na 300 hektara.
“Sada smo u prilici dobiti zaštitu Marjana kao trajno kulturno dobro što je kapa svih zaštita, pored konzervatorske zaštite, a to će sada konačno onemogućiti bilo kakvu bespravnu gradnju. Nadamo se da je prvih 50 godina našeg Marjana samo početak jedne nove priče i lijepe budućnosti”, izjavio je Koharević dodavši kako će u budućnosti pored Zakona o zaštiti prirode za sve djelatnosti koje se tiču utjecaja na okoliš i gradnju trebati biti konzultirani i konzervatori.
Na zamolbu novinara da komentira “skandale” koji su se u posljednje vrijeme događali između Društva Marjan i Javne ustanove za upravljanje Park- šumom Marjan-Split, te podnošenje kaznenih prijava među vodećim ljudima tih ustanova, gradonačelnik Baldasar je rekao da bi Društvo Marjan trebalo biti za suradnju. Podsjetio je da je upravo njihovo staro vodstvo dalo inicijativu za formiranje Javne ustanove a nakon čega se Društvo Marjan u novom sastavu okrenulo protiv.
“Današnje Društvo Marjan u potpunosti ne razumijem. Važnije im je pokušati inkriminirati nekoga tko je navodno počinio kazneno djelo nego da gledaju u budućnost. Zapetljali su se sami sa sobom u puste priče, pisanje i istraživanje prošlosti zaboravljajući da bi bilo pametno da se svi skupa bavimo budućnošću. Sve je rezultiralo potpuno poremećenim odnosima između vodstva Društva Marjan i Javne ustanove. Koliko sam vidio, radi se o preuveličavanju ili izmišljanju problema. Mi smo im ponudili da oni upravljaju Javnom ustanovom, no poremetili su odnose. Danas ih čak nismo zvali na obljetnicu, jer ne možemo zvati nekoga tko se okrenuo u protivnost. Umjesto da štite Marjan, oni rade suprotno”, rekao je Baldasar.
Istaknuo je da se i dalje rade na povećanju razine zaštite Park šume Marjan, pa sve do konačne zaštite ako bude proglašen nacionalnim parkom. Bladasar je ocijenio kako je današnja razina, koju su postigli preko Ministarstva kulture, sasvim dovoljan jer je u posljednje vrijeme bio zabilježen tek jedan pokušaj gradnje na Marjanu. No, Javna ustanova je sve to prijavila, pa su radovi zaustavljeni.
Gradonačelnik je najavio da slijedi veliki posao legalizacije na Marjanu te da će manje objekte vlasnici moći legalizirati. “Mislim da ćemo s legalizacijom spriječiti bilo kakvu buduću divlju gradnju na Marjanu”, istaknuo je.
Zaštita Marjana datira još od 14. stoljeća, o čemu svjedoči Splitski statut iz 1312. godine, a pošumljavanje Marjana započelo je sađenjem prvih borova 1852. godine na području židovskog groblja. Sustavno pošumljavanje počinje oko 1882. na poticaj profesora Jurja Kolumbatovića. Tada počinje i uređivanje puteva i vidikovaca.
Radilo se i na napučivanju Marjana divljačima (zečevima, jarebicama, kamenjarkama, srnama, fazanima i divljim kanadskim puranima) za koju je postavljeno 250 pojilišta. Na području Marjana se tijekom 20. stoljeća nalazila, među ostalim, klaonica, tvornica cementa, brodogradilište, mehanička radionica i topionica, tvornica sapuna, tvornica cementnih pločica, tvornice ribarskog konca i konopa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa