Kratke priče „Iskra u mraku Belafuže“ i „Sedam tisuća dana za minutu slobode“ osvojile su prve nagrade na ovogodišnjem Javnom pozivu za najbolju priču o Domovinskom ratu za učenike srednjih škola iz Hrvatske i BiH, objavilo je Ministarstvo hrvatskih branitelja.
Prva nagrada iznosi 450 eura
Autori priča su Lina Glavan, učenica Gimnazije Franje Petrića u Zadru i Ante Rezo, učenik Gimnazije fra Grge Martića u Posušju.
Druge nagrade pripale su Gabrijeli Obajdin, učenici Srednje škole Slunj za priču „Još će dugo Dunav teći“ i Petru Antoloviću, učeniku Katoličkog školskog centra Don Bosco iz Žepča za priču „Tamo gdje ni trava ne raste“.
U kategoriji učenika iz Hrvatske dodijeljeno je pet ravnopravnih trećih nagrada. Dobili su ih Barbara Balić, učenici V. gimnazije „Vladimir Nazor iz Splita za kratku priču „Ratnik slonovskog srca“, Ema Pijaca iz Gimnazije Franje Petrića u Zadru za priču „Muze koje šute“, Barbara Bošnjaković, učenica EDukOS-a, privatne srednje škole iz Osijeka za priču „Djevojčica u bijelim hulakopkama“, Antonia Lilić, učenica Srednje škole Ivana Meštrovića iz Drniša za priču „Crta slobode“ i Katarina Hlača, učenica Prve sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci za priču „Doživljaji topnika od Brinja do Gračaca“.
U kategoriji učenika iz Bosne i Hercegovine treću nagradu osvojila je Marta Križanac iz Srednje škole Travnik u Novoj Biloj za priču “Put bez povratka – priča o Didi”.
Prva nagrada iznosi 450 eura, druga 300 eura, a treća 200 eura.
>3. lipnja 1991. Domovinski rat uspostavljene terorističke baze srpskih ekstremista za napade na istočnu Slavoniju
Zaprimljeno ukupno 145 priča
Ministarstvo navodi da je ove godine, na 8. natječaj za najbolju kratku priču o Domovinskom ratu, za učenike srednjih škola u Hrvatskoj i 4. za Bosnu i Hercegovinu, zaprimljeno ukupno 145 priča, od čega ih je 108 stiglo iz 21 hrvatskog grada, a 37 iz 10 gradova i općina u Bosni i Hercegovini.
Ako se nagrađene priče usporede, uočavaju se zanimljive razlike i sličnosti. Priče iz Hrvatske često kreću iz sjećanja – autori su djeca ili unuci onih koji su rat doživjeli, i njihov je zadatak prenijeti tu priču dalje. Zato su pune detalja. Rat je tu, ali kao pozadina – glavni su likovi ljudi koji odbijaju prestati biti ljudi.
Priče iz BiH, pak, kreću iz traume koja se ne može prenijeti. Rat u tim pričama nije pozadina, on je prednji plan, on je ono što se događa dok ljudi pokušavaju živjeti.
Zajedničko im je, međutim, jedno – sve priče govore o odluci da se ostane čovjek. I to je, možda, najvažnija lekcija ovog natječaja: rat ne može oduzeti ono što čovjek odluči zadržati, navodi Ministarstvo.