Kršćani iz cijelog svijeta okupili su se u Jeruzalemu na proslavi Uskrsa, no u znatno manjem broju. Mnogi palestinski kršćani sa Zapadne obale bili su uskraćeni za dolazak u Jeruzalem. Za to im je, naime, potrebna dozvola izraelske vlade, a ove godine, mnogi od njih nisu je dobili. Uskrsnu misu u bazilici Svetog groba predvodio je kardinal Pierbattista Pizzaballa, koji je u propovijedi izrazio nadu u mir i zabrinutost zbog sve teže humanitarne situacije, osobito u Gazi.
U Jeruzalemu, izraelske vlasti su ove godine izdale samo 4.000 dozvola za ulazak palestinskim kršćanima sa Zapadne obale, što je znatno manje od prethodnih godina. Mnogi vjernici suočeni su s policijskim nasiljem i prijetnjama ortodoksnih židovskih doseljenika, što je dodatno otežalo proslavu Uskrsa. Unatoč tome, mnogi palestinski kršćani i dalje sudjeluju u uskrsnim obredima kao čin vjerske predanosti i otpora.
>Kršćani u Gazi: Polagana smrt zanemarive manjine od ogromnog socijalnog značaja
Svaki Palestinac sa Zapadne obale mora dobiti vojnu dozvolu ako želi ući u Jeruzalem
Generacijama su deseci tisuća palestinskih kršćana iz sela i gradova pod izraelskom okupacijom na Zapadnoj obali, poput Ramallaha, Betlehema i Taybeha, dolazili u Stari grad Jeruzalem za Uskrs kako bi sudjelovali u molitvama, procesijama i obredima poput ceremonije Svetog ognja. Sama Crkva Svetog groba nalazi se u istočnom Jeruzalemu, koji je Izrael zauzeo od Jordana u Šestodnevnom ratu 1967. i jednostrano anektirao 1980. godine.
No, stoljetna tradicija prekinuta je zbog sve strože izraelske kontrole kretanja Palestinaca. To znači da svaki Palestinac sa Zapadne obale, izvan Jeruzalema, mora dobiti vojnu dozvolu ako želi ući u grad. Godinama su kršćani iz palestinskih područja redovito dobivali dozvole za posjet Jeruzalemu oko Uskrsa, ali otkako je 7. listopada 2023. izbio rat s Hamasom, takve je dozvole gotovo nemoguće dobiti.
Izraelska vlada izdala je oko 4.000 dozvola kršćanima
Ove godine izraelska vlada objavila je da je izdala 6.000 dozvola, iako na Zapadnoj obali izvan Istočnog Jeruzalema živi oko 50.000 kršćana. Uglavnom katolika i grko-pravoslavnih. Međutim, prema kršćanskim vođama, stvarna brojka izdanih dozvola bila je samo 4.000. I to često samo za nekoliko članova svake obitelji koja je podnijela zahtjev.
Te dozvole vrijede samo tjedan dana i ne dopuštaju palestinskim hodočasnicima da prenoće u Jeruzalemu. Svake večeri moraju se mukotrpno vraćati autobusom ili taksijem na Zapadnu obalu. Tom prilikom prelaze brojne vojne kontrolne točke. Skupina iz sela Taybeh izjavila je da im izraelska vojska nije dopustila ulazak u Jeruzalem ni na Cvjetnicu, iako su imali valjane dozvole.
The Guardian piše da su rijetki koji uspiju doći u Stari grad posljednjih godina suočeni s povećanom brutalnošću policije. U travnju 2023. godine, palestinske kršćane i međunarodne hodočasnike izraelska je policija pretukla dok su pokušavali doći do Crkve Svetog groba.
„Ljudi se jako boje i mnogi više ne žele riskirati i sudjelovati u uskrsnim procesijama“, rekao je Omar Haramy, voditelj kršćanske organizacije Sabeel sa sjedištem u Jeruzalemu. Kazao je da je prošle godine nekoliko članova osoblja bilo pretučeno dok su pokušavali prisustvovati uskrsnim slavljima u Starom gradu. Kazao je da su kršćani koji tamo žive redovito suočeni s neprijateljstvom pred crkvama ili dok obavljaju svakodnevne obaveze.
>Mladi kršćanin u Pakistanu brutalno napadnut jer je odbio prijeći na islam
Uvođenje blokada i agresivnog nadzora spriječili su tisuće kršćana da sudjeluju u slavlju Svetog ognja
Jedan od najvećih izvora frustracije među kršćanskom zajednicom je uvođenje blokada i agresivnog nadzora koji su spriječili tisuće kršćana da sudjeluju u slavlju Svetog ognja. Ono se tradicionalno već stoljećima održava na Veliku subotu popodne uoči Uskrsa. Iako se ograničenja opravdavaju sigurnosnim razlozima, mnogi kršćani smatraju ih još jednim načinom izraelske države da pokaže nadmoć nad palestinskom zajednicom.
„Ići ću na proslavu na Veliku subotu jer moja obitelj slijedi tu tradiciju već tisućama godina. No neću povesti svoju djecu, preopasno je, zbog policijskog nasilja“, rekao je Haramy.
Nad ovogodišnjim uskrsnim slavljima nadvija se i sjena Gaze. Među 51.000 ubijenih u Gazi otkako je započeo rat s Izraelom nalaze se i palestinski kršćani. Na Cvjetnicu je izraelska raketa pogodila jedinu kršćansku bolnicu u Pojasu Gaze. Oko 500 kršćana trenutno se skriva u crkvi Svete Obitelji, jednoj od samo dviju koje su ostale netaknute. Oni s kojima je The Guardian uspio stupiti u kontakt rekli su da se previše boje govoriti. U strahu su da bi mogli postati meta izraelskih zračnih napada.
Netanyahuov ministar opisao je pljuvanje po kršćanima kao „staru židovsku tradiciju“
Unatoč svom biblijskom značaju i brojnim crkvama i samostanima, Stari grad Jeruzalem postaje sve opasnije mjesto za sve kršćane, ne samo one arapskog podrijetla. The Guardian piše da su s dolaskom ekstremno desne vlade, ekstremistički pokreti postali sve odvažniji. Ovi pokreti žele cijeli Izrael i palestinska područja proglasiti isključivo židovskom državom. Kao rezultat toga, sve su učestaliji napadi protiv kršćana i muslimana.
Vjerska netolerancija i antikršćanski sentiment postali su dio mainstream politike zahvaljujući izraelskom političkom vodstvu. Ekstremno desni ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir opisao je pljuvanje po kršćanima kao „staru židovsku tradiciju“ – a stare sumnje prerasle su u otvoreno nasilje. Također je sve više pokušaja naseljeničkih skupina da prisvoje kršćansku zemlju u Jeruzalemu. Godine 2023. latinski patrijarh Svete zemlje Pierbattista Pizzaballa optužio je vladu da stvara „kulturnu i političku klimu koja opravdava ili tolerira napade na kršćane“.
>Kako je slaviti Kristovo rođenje u progonjenim crkvama u Indiji, Kini, Nigeriji?
Nagli porast napada na kršćane u Jeruzalemu i diljem Izraela 2024. godine
Nedavno izvješće Centra Rossing za obrazovanje i dijalog zabilježio je nagli porast napada na kršćane u Jeruzalemu i diljem Izraela 2024. godine. U napade je uključeno pljuvanje po svećenicima, javni govor mržnje, obeščašćivanje grobova, palež i vandaliziranje crkava.
„Uglavnom je riječ o mladim izraelskim Židovima koji napadajući kršćane, prolaze nekažnjeno. Ako se policija uopće uključi, kazne su minimalne“, rekao je John Munayer, direktor međunarodnih odnosa Centra Rossing.
„To je jasan pokušaj radikalnih cionističkih doseljenika da judaiziraju Stari grad Jeruzalem i učine život kršćana, koji tamo stoljećima žive, nepodnošljivim.“
Na uskrsnoj molitvi u četvrtak, otac Nikon Golovko, zamjenik voditelja Ruske crkvene misije u Jeruzalemu, rekao je da je „primijetio da se posljednjih devet godina situacija za kršćane pogoršala“.
Dodao je: „Sve više osjećamo neprijateljstvo i čak agresiju od židovske zajednice. Pljuju po svećenicima, čak i kad samo prolazimo kroz kršćansku četvrt. Time nam se šalje poruka da grad ne pripada svim zajednicama, nego samo Židovima. Prije nije bilo tako.“
Nakon incidenta u kojem su ortodoksni Židovi uhvaćeni na snimci kako pljuju po kršćanima, ured Benjamina Netanyahua poručio je da je Izrael „potpuno predan očuvanju svetog prava na bogoslužje i hodočašće na sveta mjesta svih vjera“.
>Međunarodni kazneni sud izdao nalog za uhićenje Netanyahua, Gallanta i vođe Hamasa
Palestinski kršćani ne odustaju unatoč progonstvima
Xavier Abu Eid, palestinski kršćanski politički analitičar i autor knjige Rooted in Palestine: Palestinian Christians and the Struggle for National Liberation 1917–2004, rekao je da, unatoč sve većem uznemiravanju, sve manjem broju kršćana na Zapadnoj obali i neprekidnim strahotama rata u Gazi, još uvijek vidi Uskrs kao vrijeme nade i „pravovremenu poruku da život pobjeđuje smrt“.
„Kao palestinski kršćani znamo da će ova generacija odlučiti hoćemo li opstati ili nestati“, rekao je Abu Eid.
„Zato jasno poručujemo izraelskoj okupaciji da ćemo ostati, da ćemo slaviti ista vjerska slavlja koja slavimo stoljećima. To je i nacionalna obaveza i vjerska misija. Održavanje naših kršćanskih tradicija i molitve – postali su čin otpora.“
>Progon kršćana u Europi porastao za gotovo 50 posto
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr/The Guardian
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.