‘Skriveni katolici’ Kosova: Fenomen vraćanja na vjeru svojih predaka

Ceremonije krštenja postaju sve češće na Kosovu, državi s većinskim muslimanskim stanovništvom. Na Kosovu se neki takozvani “skriveni katolici” ili “Laramani” (izraz koji na albanskom znači višestruko) odlučuju otvoreno vratiti vjeri svojih predaka, koji su preobraćen na islam prije nekoliko stoljeća kada je Kosovo bilo pod osmanskom vlašću, piše France24.

“Krstim te u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen”, govorio je svećenik, pater Fran Kolaj dok je primao 38 novih katolika – u dobi od sedam do 55 godina – mažući im čela svetim uljem, govoreći: “Dobro došli u Kristovu Crkvu!”

“Uvijek sam osjećala da pripadam katoličkoj vjeri”, rekla je sretna Lirija Gashi, 24-godišnja medicinska sestra koja je prošla obred krštenja. “Ova je ceremonija vrhunac je moga duhovnog putovanja.”

Prema službenim statistikama, 93,5 posto od 1,7 milijuna stanovnika Kosova su muslimani. Manje od dva posto Kosovara izjašnjavaju se kao katolici. Od tih katolika, jedan broj čine etnički Hrvati u okolici Janjeva i Letnice. Oni su sačuvali vjeru svojih predaka stotinama godina u vrlo teškim uvjetima pod osmanskom vlašću, a u 20. stoljeću pod represivnom velikosrpskom vlasti od 1912. godine kada je Srbija okupirala Kosovo sve do kraja 20. stoljeća.

Papa Franjo bi ‘učinio isto’

Premda nema službenih brojki, Kolaj tvrdi da je više od 3.000 ljudi prešlo na katoličku vjeru u njegovoj Crkvi Svetog Abrahama, koja gleda na dolinu Llapushnik od neovisnosti Kosova od Srbije 2008. do danas.

Prije primanja u katoličku vjeru novokrštenici se pripremaju učenju katoličkih molitvi, obreda i temeljnih načela kršćanstva.

“Oni pristupaju Crkvi svojom voljom. To je 100 posto njihov izbor”, rekao je svećenik.

U ponedjeljak crkva je već bila krcata s oko 500 vjernika kada je odjeknula vijest o papinoj smrti. No, odluka je pala da se nastavi s boredom krštenja.

”I on bi učinio isto”, rekao je zaštitar Dardan Duka.

Danju musliman, noću katolik – stoljetni križ Albanaca katolika

Prema povjesničaru Shkelzenu Gashiju, islamizacija Albanaca u rasponu od ogromnih 500 godina otomanske vladavine često se provodila pod pritiskom. Npr., porezi na zemlju primjenjivali su se samo na kršćane, a zajednica se suočavala s represijom vlasti.

”U stvarnosti, glavna motivacija za prelazak na islam bila je materijalna”, rekao je. “Bilo je to pitanje ekonomskih interesa jer su porezi bili niži, puno bolje prilike za karijeru i društveni status.”

Ali stoljeća nisu u potpunosti izbrisala njihove kršćanske korijene. U privatnosti svojih domova nastavila je živjeti katolička vjera koja se prenosila generacijama.

Počela se javno pojavljivati ​​tek u novoj eri otvorenosti nakon neovisnosti države Kosovo. Naime, nakon pada otomanske imperije i II. svjetskog rata Kosovo i Albanija su od 1945. bili pod represivnim antikatoličkim i komunističkim režimima dvaju poznatih diktatora – Josipa Broza Tita i Envera Hoxhe.

“Moji preci prakticirali su islam danju, a katoličanstvo noću”, rekla je Muse Musa, 50-godišnja umirovljenica čijih je 28 članova obitelji također kršteno u Katoličku crkvu.

“Slavili su ramazan, ali su im srca bila katolička. Danas je sve drugačije.”

A Blerim Metaj (35) je rekao: “Vraćamo se svojim korijenima. Onome što smo prvobitno bili.”

Etnička tolerancija na Kosovu

Ova obraćenja nisu izazvala nikakvu neprijateljsku reakciju muslimanske zajednice na Kosovu, zemlji koja se ponosi vjerskom tolerancijom i u kojoj etnička pripadnost ima prednost nad vjerom.

>Novi dubrovački biskup Glasnović:Janjevac sam, a Janjevo je unazad 150 godina imalo 75 svećenika

Lokalna poslovica to dobro sažima: “Albanstvo je vjera Albanaca.”

Povijest Albanaca puna je poznatih katolika, još iz predturskih vremena do danas, slično Bosni i Hercegovini. Od Leka Dukadjina, koji je napisao u 15. stoljeću poznati kanon po kojem su živjela albanska plemena preko Gjogja Kastriotija poznatijeg kao Skenderbeg, jednog od najvećih europskih junaka u borbama protiv Turaka do velike Majke Tereze koja je postala jedna od najvećih osoba 20. stoljeća.

Albanci s Kosova su to shvatili, tako da je u gotovo čistoj muslimanskoj sredini glavnog grada Kosova Prištini izgrađen spomenik velikoj katoličkoj svetici i dobitnici Nobelove nagrade za mir, Albanki Majki Terezi.

Također, njoj u čast podignuta je golema katedrala koja na vrlo konkretan način obilježava stari i novi katolički identiteta Kosova. No, usporedo s time središte Prištine uskoro će krasiti i golema džamija, koju gradi Turska i koja će svjedočiti o prevladavajućem muslimanskom identitetu ove balkanske zemlje koja teži postati dio Europe. Turska i arapske muslimanske države šalju ogroman novac u Kosovo, Bosnu i Hercegovinu i druge države Europe da bi ojačali prisutnost islama.

Hrvati i Albanci katolici

Za kraj, treba istaknuti da su Hrvati i Albanci stoljećima imali dodirnu točku zajedničkog prijateljskog suživota, poglavito na obali današnje Crne Gore. Do 19. stoljeća brojni katolici Hrvati i Albanci živjeli su pomiješani od Boke Kotorske preko Budve i Bara do Skadarskog jezera, još od starine kada su primili katoličku vjeru.

O tome svjedoče dvije vrlo stare biskupije na tom području, Kotorska i Barska biskupija. Tamo su katolici bili Hrvati i Albanci još danas prisutni. U tim biskupijama su Hrvati, premda danas malobrojni, žive svoj katolički život i svjedoče svoj vjeru, kao i svjedočanstvo hrvatskog identita na području nekadašnje Crvene Hrvatske.

Izvor: narod.hr