U opširnom razgovoru s biskupom Robertom Barronom iz katoličke biskupije Winona-Rochester u Minnesoti, snimljenom u rezidenciji potpredsjednika za Barronov podcast, američki potpredsjednik J.D. Vance je pozvao na, „bolju kršćansku politiku“, koja neće gospodarski rast pretvarati u idol niti katolički socijalni nauk svoditi na „duhovne stvari“ bez utjecaja na upravljanje državom.
Razgovor je održan povodom izlaska Vanceove nove knjige „Communion: Finding My Way Back to Faith“ („Pričest: Kako sam pronašao put natrag vjeri“), u kojoj opisuje svoje obraćenje na katoličanstvo 2019. godine.
Osim o vlastitom vjerskom putu i misli katoličkih autora poput svetog Augustina, Vance i Barron razgovarali su o odnosu katoličkog socijalnog nauka i američke politike, kao i o nesuglasicama između administracije predsjednika Donalda Trumpa i dijela čelnika Katoličke Crkve. U tom je kontekstu Vance govorio i o ostavštini pokojnog pape Franje, koji je preminuo u travnju 2025. godine.
„Uvijek mi se sviđalo što bi papa Franjo povremeno bacio neku ‘bombu’ u medije jer bi to potaknulo raspravu“, rekao je Vance. „Prisilio bi ljude na dijalog i bio je na neki način genij za to.“
Mnogi konzervativni katolici pogrešno su papu Franju nazivali marksistom
Nakon što je Barron pohvalio Franjinu deklaraciju ”Dignitas Infinita”, nazvavši je „jednim od najboljih sažetaka katoličkog socijalnog nauka po svojoj širini i raznolikosti“, podsjetio je da su mnogi konzervativni katolici pokojnog papu nazivali marksistom.
Barron je odbacio takve tvrdnje.
„Mrzim marksizam, ali često sam pisao: ‘To nije Marx, to je Toma Akvinski.’“
Vance je ocijenio da je etiketiranje Franjina nauka kao marksističkog primjer „đavla koji obmanjuje“.
„Jedan od načina da se ljude odvrati od vrlo tradicionalnog i, po mom mišljenju, istinitog kršćanskog nauka jest da ga se nazove nečim drugim“, rekao je.
Istaknuo je da su Franjini stavovi u skladu s izrazito kršćanskim učenjem o ”općoj namjeni dobara”, odnosno potrebom da se pronađe ravnoteža između poticanja gospodarskog rasta i osiguravanja da svatko dobije pravednu priliku za dostojanstven život.
>Američki biskup Barron: Papine riječi o ratu utemeljene su na Nauku Crkve
„Isus Krist zanima se za sve dijelove našega života“
Vance je podržao i ideju da „Isus Krist ne ograničava svoje djelovanje na male dijelove čovjekova života“.
Kada je Barron rekao da je Krist „Gospodin cijelog čovjekova života“, Vance se složio.
„Isusa doista zanima kako se odnosiš prema svojoj supruzi i svojoj djeci, ali zanima ga i sve ostalo“, rekao je.
Prisjećajući se mladosti, kazao je da je imao dojam kako su kršćani u politici bili spremni govoriti samo o pojedinim društvenim i kulturnim pitanjima.
„Ovo je prilika da ponovno otkrijemo potpunije kršćansku politiku koja polazi od toga da Isus ima što reći o svim tim pitanjima“, rekao je.
Dodao je kako postoji opasnost da se zanemare najvažniji dijelovi vjere ako se ona svede samo na uska područja života.
„Ne možete svoju vjeru zatvoriti u male dijelove društva, kulture ili vlastitog života. Ona mora biti prisutna u svemu.“
Barron je pritom podsjetio na usporedbu pisca C. S. Lewisa, koji je govorio da neki ljudi pozovu Isusa u „predvorje kuće na jedan sat tjedno“, a zatim ga zamole da ode.
„On želi biti gospodar dnevnog boravka, blagovaonice, spavaće sobe, kuhinje, podruma i cijele kuće“, rekao je Barron, dodajući da to uključuje i „ekonomski i politički život“.
„Ne možemo ta područja jednostavno staviti u zagradu i reći: ‘To nije stvar duhovnosti.’“
>JD Vance otkrio što je suprugu potaknulo na četvrtu trudnoću
„Gospodarski rast ne smije postati idol“
Vance se usprotivio i stavu prema kojem bi se Crkva trebala baviti isključivo religijom, a politiku prepustiti političarima, piše The Christian Post.
„Ako doista vjerujete da je Isus Krist Sin Božji i vjerujete svim istinama koje iz toga proizlaze, onda On doista ima mnogo toga reći o svim područjima vašega života“, rekao je.
Dodao je da ga zabrinjava što je američko društvo pretvorilo velike korporacije i gospodarski rast u idole. To smatra duboko nekršćanskim.
„Postali smo toliko opsjednuti ekonomskim pokazateljima da prema njima procjenjujemo sebe i uspješnost javnih politika.“
Kao primjer naveo je pritisak na žene da se odmah nakon poroda vrate na posao te argumente da se tzv. ”pravo na pobačaj” opravdava potrebom zadržavanja žena na tržištu rada.
„Ako ste opsjednuti isključivo ekonomskim pokazateljima, možete doći do potpuno iskrivljenih zaključaka“, rekao je.
Zaključio je kako je njegovo uvjerenje da „gospodarstvo postoji kako bi služilo čovjeku“, a ne obrnuto.
„Ne uređujemo društvo zato da bi neka crta na grafikonu rasla“, zaključuje Vance.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa