Tjedan je prepun astronomskih zanimljivosti – od pojave polarne svjetlosti prije nekoliko dana, koja se mogla vidjeti čak i iz naših krajeva, preko pomrčine Sunca koja je bila vidljiva u jutarnjim satima, do početka proljeća, koje nam stiže u 23 sata i 45 minuta.
Što obilježava dolazak proljeća?
Astronomska pojava koja obilježava dolazak proljeća događa se svake godine, a radi se o proljetnom ekvinociju, tj. ravnodnevnici. Ta pojava označava trenutak kada se Sunce nalazi u nebeskom ekvatoru, odnosno, kada stigne u svoju točku ravnodnevicu.
Nije to rijetka pojava jer se događa svakog proljeća i svake jeseni, pa govorimo o proljetnom i jesenskom ekvinociju. Tada dan i noć traju jednako, tj. 12 sati. Proljeće završava 21. lipnja, kada počinje ljeto.
Tako je na sjevernoj polutci, na kojoj se nalazi Hrvatska, no na južnoj Zemljinoj polutci danas počinje jesen, jer tamo proljeće o počinje 1. rujna, a završava 30. studenog.
Kako je stiglo proljeće uskoro počinje i ljetno računanje vremena, točnije u noći između 28. i 29. ožujka, kada satove treba pomaknuti jedan sat unaprijed.
Topli dani uvode nas u proljeće
S obzirom na sunčane dane u ovom mjesecu pojavili su se i “vjesnici proljeća” – visibabe, jaglaci, kockavica…
Posljednji niz dana bez kiše najduži je u dosadašnjem tijeku godine, a prilike uživati u sunčanom vremenu moći ćemo još danas i veći dio sutrašnjeg dana. Tada nam stiže ciklona koju je Crometeo tim nazvao Silvio. Ipak, ta ciklona neće biti previše jaka, pa će djelovati na vrijeme samo tijekom nedjelje. Donijet će kišu, koja na Jadranu može biti obilnija, a najvišem gorju past će nešto novoga snijega.
Zašto proljeće počinje 20., a ne 21. ožujka?
Iako je službeni datum početka proljeća, 21. ožujka, upisan u kalendare pa i u školske udžbenike i pamćenje učenika, proljeće počinje 20. ožujka. Takvo će mimoilaženje pravog i kalendarskog proljeća trajati još gotovo stotinu godina, no kalendari se vjerojatno neće mijenjati jer bi to unijelo pomutnju u dobro ustrojen model računanja vremena kakav imamo.
Tako od 2008. do 2101. godine, proljetna ravnodnevica pada 19. ili češće 20. ožujka. Astronomski početak godišnjih doba je nemoguće idealno uskladiti s našim kalendarom, i mimoilaženje će se uvijek osjetiti.
Nije proljeće jedino godišnje doba čiji se početak ne poklapa s astronomskim početkom. Ljeto koje počinje solsticijem može pasti 20. lipnja, ali to može biti i 21. ili 22. lipnja. Jesen ne mora uvijek početi 23. rujna, nego može početi i dan kasnije, a zima je u povijesti znala počinjati 23. ili čak 24. prosinca.
Proljeće u prošlosti
Nekada su ljudi koristili dane početka proljeća ili jeseni za obilježavanje vremenskih razdoblja, kao što ih i mi koristimo za označavanje godišnjih doba. Tako se u starom Rimu prvi dan proljeća slavio kao početak jedne nove godine. Još i prije Rimljana Kelti su slavili prvi dan proljeća kao uskrsnuće Sunca.
Od poznatih građevina u svijetu uz proljeće je vezan Stonehenge. Konstruiran je na specifičan način da se u zoru prvog dana proljeća Sunce izdiže točno iznad menhira.
Fenomen koji ne možemo vidjeti
Osim što nam stiže proljeće, ove će se noći dogoditi i pojava zvana “Super Mjesec” kada je Mjesec u perigeju, što znači da je oko 50000 km bliže Zemlji i oko 30% sjajniji. Ipak, tu pojavu u Hrvatskoj nećemo moći vidjeti jer Mjesec posljednjih noći nije vidljiv na našem nebu.
Ovaj dan lako bi mogao oduševiti svakoga i mora se priznati – toliko astronomskih zanimljivosti ne događa se svaki dan.
Tekst se nastavlja ispod oglasa