Site icon narod.hr

Plemenita periska: Strogo zaštićeni simbol Sredozemnog mora

Plemenita

Foto: https://www.zastita-prirode-dnz.hr/

Plemenita periska (Pinna nobilis) strogo je zaštićena školjka zbog toga je njeno vađenje i posjedovanje zabranjeno. Unatoč tomu nađe se uvijek pokoji turist koje ovo blago Mediterana vadi iz mora, a njegovi ostaci često se mogu vidjeti po plažama. Za to se plaćaju “masne kazne”. No što su uopće plemenite periske?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Austrijanac i Nizozemac prije nekoliko dana platili su velike kazne jer su iz mora u Istri izvadili mrtve jedinke plemenite periske. Protiv oba muškarca je na nadležnim sudovima pokrenut prekršajni postupak te su kažnjeni novčanim kaznama u ukupnom iznosu većem od 1800 eura.

Što je plemenita periska?

Plemenita periska (Pinna nobilis) je najveći mediteranski školjkaš, endem Sredozemnog mora. Uglavnom nastanjuje sedimentna dna s livadama morskih cvjetnica, a zabilježena je na dubinama od 0,5 m do 60 m. U Jadranskom moru se najčešće može pronaći između 2 m i 30 m dubine. Može narasti do 120 cm te se pojavljuje u cijelom Jadranu. Ima važnu ulogu u ekosustavu kao filtrator mora, a na njenim ljušturama obitavaju brojne vrste.

Živa plemenita periska, foto: Marinko Babić preuzeto s Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije

Zaštićena je vrsta u Hrvatskoj sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama. To uključuje zaštitu vrste i njenih staništa, te je zabranjeno namjerno hvatanje ili ubijanje, uznemiravanje, uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanja ili odmaranja, držanje, prijevoz, prodaja, razmjena te nuđenje na prodaju ili razmjenu živih ili mrtvih jedinki.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Mrtva plemenita periska, foto: Ivan Cvitković, preuzeto s Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije

Masovni pomor

Tijekom jeseni 2016. godine na obali Španjolske zabilježene su pojave masovnog pomora plemenitih periski. Prva potvrda o pojavi zaraze u hrvatskom dijelu Jadranskog mora zaprimljena je u svibnju 2019. godine. Od tada, zaraza se vrlo brzo proširila i zahvatila cijeli hrvatski dio Jadrana u kojem bilježimo masovna ugibanja plemenite periske uzrokovana bolešću.

Životni ciklus parazita slabo je poznat, no smatra se kako je prijenos s periske na perisku moguć te da mu pogoduju više temperature mora (ljetni mjeseci). U 2020. godini pojava masovnog pomora periske zahvatila je sve zemlje Mediterana sa smrtnošću populacija i do 100 %. Još nije utvrđena niti jedna učinkovita metoda kojom bi se mogao spriječiti pomor i širenje zaraze.

Zbog dramatičnog pada populacije, plemenita periska je u razdoblju od samo godine dana dobila status kritično ugrožene vrste na globalnoj razini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Do nedavno populacije s brojnim živim plemenitim periskama, sada su mahom samo skupine praznih ljuštura uginulih jedinki. Potrebno je naglasiti da uspravna ljuštura ne znači i da se radi o živoj jedinki. Naime, i do trećina ljušture plemenite periske zakopana je u podlogu (sediment) pa je čest slučaj da prazne ljušture ostanu uspravne u sedimentu duže vremena nakon uginuća jedinke, dajući dojam žive jedinke, sve dok djelovanjem morskih struja i valova ili vremena ne polegnu na dno.

„Jeste li ih vidjeli“

Očuvanost i budućnost ovog mediteranskog endemskog školjkaša, kako u Jadranu, tako i u cijelom Mediteranu je nesigurna. Stoga je Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije pokrenulo akciju „Jeste li ih vidjeli“. Cilj je dojaviti lokacije na kojima su uočene žive jedinke plemenite periske.

“Ako opazite plemenitu perisku za koju sumnjate da je živa, potrebno je provesti kratku provjeru kako bi se potvrdila sumnja. Iznad periske trebate nježno proći rukom kroz morsku vodu, uslijed čega će se periska, ako je živa, zatvoriti. Pri tome trebate paziti da perisku ne dirate. Pogledajte kratku snimku kako ispravno provesti navedenu provjeru. Skrećemo pažnju da nije rijedak slučaj da se u praznoj ljušturi, koja ostaje uspravno stajati u sedimentu duže vrijeme nakon uginuća, nastane kamenice. Kamenice također reagiraju na podražaj, što može dovesti do zabune da se radi o živoj perisci”, objašnjavaju na stranicama Ministarstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U 2023. godini je zaprimljeno preko 150 dojava o opažanjima plemenite periske te je istim opažanjima potvrđeno 23 živih jedinki plemenite periske duž Jadrana. Ukupan broj potvrđenih živih jedinki duž cijelog Jadrana iznosi tek 30-ak jedinki.

Informacije o opažanju žive plemenite periske možete dojaviti putem online obrasca za dojavu ili na e-mail adresu vrste@mzozt.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version