Automobili kakve danas poznajemo nisu došli slučajno. Rezultat je to dugotrajnog, napornog i hrabrog rada entuzijasta, vrhunskih stručnjaka i tvrtki koje su stajale iza njih. Bez rizika nema ni profita i s time povezanog tržišnog uspjeha. Najbolje ga opisuju inovativni automobili, koji su kroz desetljeća automobilske povijesti stizali ispred svog vremena i pokazivali put drugima. Mnogi su se time proslavili, neki i obogatili, ali rizik se nije svima isplatio. Neki su zbog toga i propali.
Inovativni automobili, o kojima pišemo, nastali su prije vremena interneta, kompjutorskog dizajniranja i računalnih simulacija. Svi su skrojeni na crtaćoj daski, bez razvojne logistike i sofisticiranih laboratorija.Radilo se često metodom pokušaja i pogrešaka, a većina bitnoga temeljilo se na talentu, često i genijalnosti onih koji su ih stvarali. Kako obično biva, najbolji majstori često zaborave misliti na zaštitu autorskih prava, intelektualno vlasništvo i patentiranje, što je oduvijek bilo plodno tlo za kopiranje. Ali i to je dio automobilske povijesti i težnje da se prečicom i bez ulaganja dođe do najsuvremenijih rješenja koje kupci traže.
Renault 16 – kombi-limuzina
Europski automobil godine 1965. stvorio je trend tzv. kombi-limuzina, automobila sa pet vrata kakvi i danas dominiraju srednjom klasom. Da, ‘četvorka’ je predstavljena ranije, ali R16 prvi je ponudio klasičan dizajn ukošenog stražnjeg stakla, ekscentričnom elegancijom kakvu je bio u stanju nacrtati samo Philippe Charbonneaux. S izuzetkom mjenjača, nezgrapno smještenog na stup volana, ovo je do kraja proizvodnje 1979. ostao sjajan automobil. Prvi alternator na osobnom vozilu i motor od lake legure također su dio ostavštine Renaulta 16, dobrog oca velikog dijela suvremenih automobila, statusnog simbola u TV seriji ‘Naše malo misto’ – i mnogim takvima diljem Europe. Do 1980. proizvedeno je 1.850.000 primjeraka. Bila je to teška šminka.
Spyker 60 HP – pogon na sva 4 kotača
Ovaj bi nizozemski trkač ušao u povijest već i kao prvi automobil ikada sa šesterocilindričnim motorom – no to gotovo nitko ne spominje, naprosto zbog fascinantne činjenice da je već 1903. imao pogon na sva četiri kotača. Nažalost, nedostatna financijska sredstva i pogibija Jana Spykera u brodskoj nesreći doveli su do likvidacije tvrtke, a svijet će još desetljećima čekati na uspješan automobil s integralnim pogonom. Ali, to vrijedi samo za motor s unutarnjim izgaranjem, jer je prvi 4×4 bio električni Lohner-Porsche iz 1900., a godinu kasnije pogon na sve kotače imala je i njegova hibridna verzija Mixte.
Lancia Lambda – samonoseća karoserija
Odakle početi? Stvari koje danas uzimamo zdravo za gotovo početkom dvadesetih ili nisu ni bile izmišljene ili ih još nitko nije uspješno primijenio. Samonoseća karoserija, tzv. monokok, najpoznatija je inovacija Lambde (1922. – 1931.), ali tu su i neovisan prednji ovjes, hidraulički teleskopski amortizeri, uskokutni V4 motor s bregastim vratilom u glavi (također Lancijin izum), specifikacija koju neki nisu dostigli niti pola stoljeća kasnije. Čak se i današnji raspored pedala: kvačilo-kočnica-gas pripisuje utjecaju ovog torinskog remek-djela. Ah, da… možete li pretpostaviti koji je otvoreni automobil prvi ponudio tvornički čvrsti krov za hladnije dane?
Lancia Aurelia B20 – GT 2+2
Omiljeno prijevozno sredstvo većine vozača Formule 1 pedesetih, kao što će to u osamdesetima biti Mercedes 560 SEC, kultni talijanski coupe (1951. do 1958.) nije bila trkaći automobil, premda je imao mnogo uspjeha na utrkama, nego rafiniran, izvrsno napravljen, prekrasan stroj za brzu vožnju na duge dionice. Pojam Gran Turismo tada je izmišljen, a koncept neudobnog otvorenog sportskog automobila završio je vladavinu. Dizajn Boana i Pinina Farine na svakoj je listi najljepših ikada, a osim GT koncepta inovacija je i prvi V6 motor u serijskom automobilu.
Citroën DS – hidropneumatski ovjes
U filmu ‘Povratak u budućnost 2′ automobili lete, a ne voze. Futuristički su dizajnirani, tako da ne budu nalik ni na što poznato prosječnom Amerikancu (ipak je to holivudski film). Većina njih su tek blago prerađene ‘žabe’, Citroëni DS. Ako dizajn može proći pod godište 2020, što reći nego da je s tehničke strane ovaj auto bio još inovativniji. Čarobna se riječ zvala hidropneumatika, a upravljala je ili pomagala ovjesu, kvačilu, mjenjaču, kočnicama i upravljanju. Charles de Gaulle preživio je zahvaljujući njoj, jer je DS čak i sa dvije probušene gume mogao punom brzinom pobjeći s mjesta atentata. Proizvodio se od 1955. do 1975., a 1968. dobila je udvojena i zakretna svjetla (na slici).
Ford T – masovna proizvodnja
Premda je tekuću vrpcu prvi uveo Oldsmobile 1903., Ford je 1913. za model T doveo (za tadašnje prilike) do savršenstva te je automobilom stoljeća uistinu i zauvijek promijenio svijet. Godine 1919. više od polovice svih automobila na svijetu bili su Fordovi T. Od 1908. do 1927. proizvedeno ih je više od 15 milijuna, a njegov legendarni četverocilindraš s bočnim ventilima, obujma 2900 ccm i snage 20 KS te planetarnim mjenjačem u sklopu proizvodio se do 1941. I danas bi valjda činili značajan postotak, da ih Stanlio i Olio nisu toliko porazbijali u filmovima.
Preuzeto sa: autoportal.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa