Mnogi ne znaju da je sve bitno u automobilskoj tehnologiji otkriveno do 1930., a potom su samo stizale varijacije na temu izvornih rješenja. No često je trebalo imati petlju takve izvedbe u velikim serijama ponuditi tržištu. U ovom serijalu pišemo o djelima, odnosno modelima koji su bitno utjecali na automobilsku povijest, a iza svakog takvog automobila stajao je genijalni stručnjak ili razvojni tim. O tome drugom prilikom.
Tatra T77 – aerodinamična linija
Istraživanja s linijama karoserije koje će pružati čim manji otpor zraku možemo pratiti gotovo od samih početaka razvoja automobila, no tek sredinom tridesetih te ideje dospijevaju i u serijsku proizvodnju. Nigdje tako radikalno kao u Češkoj, gdje Tatra T77 godine 1934. nudi zaobljene oblike i vertikalnu središnju peraju iznad straga smještenog motora, što je osiguralo i za današnje pojmove senzacionalno nizak koeficijent otpora zraka od 0,21. Ako sami koncepti i nisu zaživjeli, neke od naprednih ideja konstruktora Hansa Ledwinke snažno su utjecale na budući razvoj automobilske tehnike. Bila je zanimljiva po V8 motorom hlađenim zrakom i ugrađenim straga. Model T77A je iz 3380 ccm razvijao 75 KS i postizao 150 KS. Do 1938. proizvedeno 249 primjeraka.
Audi Quattro – serijski 4×4 pogon
I prije je bilo pokušaja rađenja nenamjenskog vozila s integralnim pogonom, no tek je Audi 1980. taj koncept napravio pogodnim za svakodnevnu upotrebu. Također, Quattro je zauvijek izmijenio svijet relija. Na sreću, govorne komande kojima su kasnije verzije ‘ugodnim ženskim glasom na pet jezika’ upozoravale vozača na probleme i potrebne postupke nisu zaživjele drugdje. Audi je za Quattro usavršio i koncept viskozne spojke,u funkciji središnjeg (trećeg) diferencijala.
Mercedes-Benz 300 SL – direktno ubrizgavanje
Vrata koja se otvaraju poput galebovih krila najprepoznatljiviji su element dizajna ovog fascinantnog modela – i razlog njegovog kratkog vijeka proizvodnje. Naime, u slučaju prevrtanja na krov nije bilo moguće izvući se iz automobila. Neki je mladi američki par, navodno tako izgorio. No, direktno ubrizgavanje goriva ostalo je u ostavštini koju je 300 SL prenio budućim generacijama. Taj je sustav Daimler-Benz prvi put 1937. ugradio u avionski V12 oznake DB 601 R, kojim je dr. Hermann Wurster, glavni pilot Luftwaffe, u lovcu Messerschmitt Bf-109 V13, oborio apsolutni brzinski rekord – 610,9 km/h.
DAF 33 – CVT mjenjač
Nepravedno označen kao automobil za invalide i starije osobe, ovaj je nejaki nizozemski automobilčić pokušao promijeniti svijet mjenjačem bez stupnjeva prijenosa, koji je uskoro dobio oznaku CVT (continuously variable transmission). Idealno za zemlju bez planinskih prijevoja i visinskih razlika, no koncept drugdje nije zaživio sve do sredine 90-ih, kad je nepouzdan gumeni remen zamijenjen čeličnim segmentnim, kojeg je 1999. usavršio Audi u sustavu Multitronic. Deseci modela nude ga od niže do srednje klase.
Willys Jeep – terensko vozilo
Po nekima, Jeep je dobio rat. Premda zacijelo nije bio presudno oružje, sigurno je da je upravo ovo vozilo bilo prvo praktično primjenjivo sredstvo za prolazak neravnim terenima nakon konja. Jeep je sinonim za terensko vozilo, kao što je Penta za vanbrodski motor, a Vespa za skuter. Na natječaju američke vojske iz 1940. pobijedio je projekt kojeg su realizirale tvrtke American Bantam Co. i Willys Overland Inc. Kreiranje Jeepa bio je događaj godine. Glavni je projektant Karl K. Probst vozilo stvorio u samo pet dana! Priča se da je crtao od 17. do 22. lipnja 1940. bez predaha, ispijajući galone kave. Prototip Jeep Willys MB bio gotov 23. rujna 1940. a američko ministarstvo obrane je 23. srpnja 1940. naručilo prvu seriju od 16.000 primjeraka. Ostalo je legenda.
Tucker Torpedo – sigurnosni elementi
Preston Tucker je 1948. odlučio napraviti najbolji automobil na svijetu – i zamalo uspio u tome! Jedan od ključnih elemenata koncepta bila je aktivna i pasivna sigurnost. Pojaseve mu marketinški stručnjaci nisu dali ugraditi, plašeći se da će to odbiti kupce. No, sigurnosna prozorska stakla koja se daju izbiti iznutra ako se auto prevrne na krov po prvi su puta ugrađena u neko vozilo, kao i prednje svjetlo koje se zakreće zajedno s upravljačem i bolje osvjetljava put u zavojima. Ako još niste, pogledajte sjajan Coppolin film o ovom fascinantnom automobilu.
Cadillac 1912 – elektropokretač
Među nebrojenim poteškoćama na koje su nailazili pioniri automobilizma jedan od najvećih je bilo ručno pokretanje motora. Slomljene ruke, šake pa čak i čeljusti bile su dio svakodnevice sve do praktičnog rješenja Charlesa Franklina Ketteringa, prvi puta ugrađenog na Cadillacu iz 1912. Inovacije obično dolaze u paru, ovaj je model tako prvi ponudio i varijabilni regulator napona, koji je riješio problem prepunjavanja akumulatora i omogućio elektrici da postane neizostavan i pouzdan dio svakog automobila.
Plymouth Voyager – monovolumen
Premda mnogi misle da je prvi monovolumen Renault Espace iz 1984., prvi je bio Plymouth Voyager. Na američkom tržištu se počeo prodavati krajem 1993., a u europske prodajne salone stigao je otprilike istodobno kad i Espace, kao Chrysler Voyager. Projekt jednovolumenskog automobila ‘mini-max’ pokrenuo je slavni Lee Iacocca. Osmislio ga je sredinom 70-ih, kao predsjednik Forda, u vrijeme velike naftne krize. Predložio proizvodnju obiteljskog kombija, koji je trebao je biti velik kao kombi, ali još uvijek dovoljno malen da stane u normalnu garažu. Podnica je morala biti dovoljno niska kako bi žena u suknji mogla normalno ući. Treći je uvjet bio iz sigurnosnih i psiholoških razloga – automobil je trebao imati ‘nos’! Realizirao ga je tek kao predsjednik Chryslera.
Fiat 128 – suvremeni koncept
Ovaj automobil nije donio revolucionarne novosti, ali je prvi objedinio sve elemente koji će odrediti suvremena vozila niže srednje klase: prednji pogon, poprečni smještaj motora, bregasto vratilo u glavi, električni ventilator motora s termoprekidačem, prednje diskove, neovisan ovjes na svim kotačima… Zapravo sve osim petih vrata, dovoljno za titulu ‘Europskog auta 1970. godine’. A i to je dobio 1972., u verziji koju su Talijani u sklopu licence proslijedili u Kragujevac. Riječ je, naravno, o Zastavi 101.
Toyota Prius – hibridni pogon
Već desetljećima proizvođači automobila pokušavaju napraviti vozilo koje bi uspješno kombiniralo benzinski i električni pogon, no čini se da je tek 1997. Toyoti to uistinu uspjelo te je model koji se već proizvodi u četvrtoj generaciji postao predložak za više od deset uspješnih modela s hibridnim pogonom,koji se prodaju na tržištu. Sigurno niste znali, prvi hibridni auto bio je Lohner-Porsche Mixte iz 1901.
Jensen FF – sustav protiv blokiranja kočnica
Danas sve sustave protiv blokiranja kočnica zovemo ABS, ali to je zapravo samo skraćenica za najpoznatiji takav sustav, koji je razvio njemački Bosch u sedamdesetima. No još 1966. Jensen je primijenio jednostavniji, ali vrlo efikasan Dunlopov sustav, na radikalnom modelu FF, s pogonom 4×4. Zapravo, ovaj je automobil, može se reći, nudio gotovo sve što i Audi Quattro, samo petnaestak godina ranije. Sudeći po tržišnom neuspjehu, prerano, jer je do 1971. proizvedeno svega 320 primjeraka.
Citroën Traction Avant – prednji pogon
Raniji su automobili s prednjim pogonom u pravilu propadali na tržištu, no ovaj nije (iako je njegov razvoj doveo tvrtku do bankrota). Naprotiv Traction se proizvodio od 1934. do 1957., postavši jedan od simbola Francuske. Koncepcija prednjeg pogona i samonoseće karoserije odredila je razvoj konstrukcije automobila do danas, a kasnije inovacije poput radijalnih guma, petih vrata ili hidropneumatike samo su potvrdile ugled inovatora par excellence. Ah, da, motor Traction Avanta od 1911 ccm ugrađivao se u prvu Žebu – DS 19.