Oceani nisu zagađeni samo plutajućim otpadom već i mnoštvom okom nevidiljivih plastičnih mikročestica koje se, među ostalim nalaze u gumama i u odjeći od sintetskih materijala, upozorila je Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN).
Te mikročestice čine između 15 i 31 posto od oko 9,5 milijuna tona plastike koja se svake godine baci u oceane, stoji u izvješću IUCN-a.
U oceanima koji oplakuju obale razvijenih zemalja Europe i sjeverne Amerike, više je plastičnih mikročestica nego plastičnog otpada koji se može učinkovito počistiti.
“Svakodnevnim poslovima, poput pranja rublja ili vožnje automobila, pridonosimo zagađenju oceana. Posljedice za bogatu podmorsku floru i faunu, a istodobno i po ljudsko zdravlje potencijalno su strašne”, upozorila je dužnosnica IUCN-a Inger Andersen. “Pronalazimo ih i u plastificiranom premazu za bojenje čamaca, u gradskoj prašini, u mikrogranulama što ih sadrže neki kozmetički proizvodi, u sintetičkoj odjeći….”, podsjetila je.
Karl Gustaf Lundin, koji u sklopu IUCN-a vodi Program očuvanja mora i oceana, priznaje da je obavljeno premalo istraživanja o utjecaju mikročestica na ljudsko zdravlje koje hranidbenim lancem stižu i na naše tanjure.
Od proizvođača guma i odjeće članovi IUCN-a zahtijevaju pribjegavanje inovacijama da bi njihovi proizvodi predstavljali manju opasnost za floru i faunu, ali i za ljude.
Savjetuje da se u proizvodnji guma ponovno počne koristiti kaučuk, da se ukine proizvodnja plastificiranih premaza te da proizvođači strojeva za pranje rublja uvedu sofisticiranije filtre koji će spriječiti odlijevanje opasnih mikročestica u mora i oceane.
Stanje je osobito alarmantno na Arktiku, upozorava Lundin, objašnjavajući da se plastične mikročestice ‘stapaju’ s ledom, a njihova prisutnost smanjuje točku njegova otapanja, što rezultira bržim topljenjem ledenih površina.
Tijekom otapanja leda otpuštaju se planktoni koji privlače ribu što štetnim mikročesticama omogućuje da stignu izravno u naš prehrambeni lanac, upozorio je Lundin.
