Slovenska policija od administratora medijskih portala i sličnih internetskih medija može tražiti podatke o njihovom anonimnom korisniku ako ocijeni da je on objavom počinio kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti i za to više ne treba odobrenje suda, piše u četvrtak ljubljansko “Delo” koje ocjenjuje da to može ugroziti ustavom zajamčenu slobodu i tajnost komunikacije.
Da je ravnateljstvo policije prije tjedan dana posredovalo taj naputak policijskim upravama potvrdio je glasnogovornik policije Drago Menegalija.
“Sudska praksa je za policiju sekundarni izvor prava”, kazao je Menegalija, pozivajući se na nedavnu presudu Vrhovnog suda.
Riječ je o slučaju u kojemu se M.K., građanka iz okolice Murske Sobote, žalila na presudu kojom je na lokalnom sudu osuđena na novčanu kaznu od 1100 eura zbog klevete jer je za načelnika općine Odranci Ovana Markoju na jednom internetskom forumu pod nadimkom i anonimno napisala da je korumpiran. Vrhovni suci odbili su njenu žalbu u kojoj je osporavala zakonitost postupka kojim je policija doznala IP adresu njenog računala i njen osobni identitet, te je presuda protiv nje bila potvrđena iako se u komunikaciji služila izmišljenim nadimkom.
Prema novim instrukcijama policije, autori uvredljivih komentara na internetu više se ne mogu pozivati na pravo komunikacijske privatnosti, a u takvim slučajevima osim državnog tužiteljstva postupak može pokrenuti i policija ako je utemeljena sumnja o počinjenju kaznenog djela.
Takva bi praksa sa stanovišta ustava i zajamčenih prava na privatnost komunikacije mogla biti sporna bez dosadašnje sudske kontrole, navode slovenski mediji.
Iako je istina da se na internetu ponekad pojavljuju neodmjereni i neistiniti anonimni komentari, autonomnost policije u takvim postupcima mogla bi dovesti do toga da se “vratimo u vremena kad je trebalo dobro promisliti što se kaže na javnom mjestu”, navodi u komentaru vodeći slovenski list koji upozorava da ni tužiteljstvo niti policija u pravilu ne reagiraju na masu anonimnih objava na internetu koje sadržavaju govor mržnje, što je po zakonu također kažnjiv čin.
Prema kontroli komunikacije na internetu od strane policije i njenom samostalnom djelovanju na tom polju skeptična je i povjerenica za tajnost informacija Mojca Prelesenik, navode slovenski mediji.
Ona se boji da bi se dobiveni metapodaci o anonimnim korisnicima i njihovoj međusobnoj komunikaciji mogli pohranjivati i analizirati, te da će nove instrukcije koje je dobila policija onemogućiti ili otežati djelovanje aninimnih “zviždača”, ljudi koji anonimno objavljuju za javnost i društvo važne informacije.