Mala pivovara iz Novog Mesta dobila je ovih dana besplatnu reklamu kad je na Facebooku objavljena fotografija iz trgovine u Ljubljani gdje se na polici nalazi njihovo svijetlo pivo “Tito”, a uz njega gorko, pšenično naziva “Jovanka”.
> Google mape prikazuju masovna grobišta Titovih komunističkih zločina
Oko toga se odmah razvila javna rasprava je li u Sloveniji dopušteno na taj način komercijalizirati, odnosno “slaviti” vodeće osobe prošlog totalitaristčkog sustava.
Osobito je osjetljivo ime bivšeg jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita koji je za desne političare komunistički diktator, a za lijeve čovjek zaslužan za samostalnu Sloveniji u današnjm granicama s Prekmurjem, Piranom, Koprom i morskom obalom.
Na kritike da su svojim potezom razveselili jugonostalgičare, iz trgovačkog lanca Lidl odgovorili su da nikako nisu željeli podizati političke emocije među svojim potrošačima, odnosno da ne žele “politiku u svoju butigu” u kojoj kupuju i lijevi i desni, piše tjednik “Demokracija”.
> (VIDEO) Žestoka rasprava Klasića i Jareba o Trgu maršala Tita i komunističkom nasljeđu
Sporne vrste piva bile su izložene u sklopu prezentacije tzv. “craft” piva 50-ak slovenskh prozvođača, kažu u Lidlu.
Radi se o pivskim brendovima malih serija koje nude obiteljske “mikropivovare”. Sve se odvijalo početkom kolovoza, kad se slavi dan piva, pa su tako jedno vrijeme imali i Tita i Jovanku.
Pivo je predstavila tvrtka “Komunajzer”, što na slovenskom znači stari komunist ili na hrvatskom “komunjara”.
“Prozvođaču koji je piva stavio na tržište ne može se negirati smisao za humor i političku provokaciju”, navodi u svojoj vijesti Državna agencija HINA.
Presudom ustavnog suda iz 2011. u Sloveniji više nije dopušteno imenovanje novih ulica i trgova po bivšem jugoslavenskom doživotnom predsjedniku, dok općine i gradovi koji nisu mijenjali stare nazive mogu sami odlučivati hoće li tako ostati ili će ukloniti ploće s imenima Tita i njegovih suradnika.
> 10 razloga zašto se u demokratskoj zemlji ulice i trgovi ne smiju zvati po zločincu Titu
Podsjetimo, Titova Jugoslavija bila je jednopartijska komunistička diktatura. Titov režim nije se zadovoljavao zatvaranjem i ubojstvima u samoj Jugoslaviji. Izvan jugoslavenskih granica UDBA se bavila likvidacijom emigranata koji su se zalagali za suverenu Hrvatsku i borili za demokratizaciju Jugoslavije, poput Brune Bušića.
Po ocjeni jugoslavenskih dužnosnika svi su oni predstavljali prijetnju političkom poretku. Procjenjuje se da je UDBA u Titovo doba likvidirala najmanje 69 osoba od čega je najveći dio ubojstva izvršen tijekom razdoblja 1965. – 1981. godina.
U Jugoslaviji je uz nestašice za obične građane vladalo blagostanje za partijske čelnike, a oni koji bi ukazivali na korupciju bivali bi utišani na ovaj ili ‘onaj’ način.
Tako je Stjepan Đureković, bivši direktor u naftnoj kompaniji INA i prebjeg iz socijalističke Jugoslavije, brutalno smaknut hitcima iz pištolja te udarcima sjekirom 1983. u Wolfratshausenu, tridesetak kilometara od Münchena.
Jugoslavenske tajne službe bojale su se da će emigrant koji je prije toga zauzimao visoko mjestu u Ini otkriti način na koji je UDBA iz Ine izvlačila novac.
Tito je ujedno i jedan od najvećih zločinaca 20. stoljeća. Smatra se da je Titov režim odgovoran za smrt oko 570 tisuća ljudi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa