Potražnja za bitcoinom mogla bi poništiti svjetske pokušaje ograničavanja globalnog zatopljenja jer ta sve popularnija digitalna valuta zahtijeva ogromne količine energije za proizvodnju, upozorili su u ponedjeljak znanstvenici.
Proizvodnja bitcoina koja ima sve veću potražnju mogla bi to 2033. poništiti cilj ograničavanja globalnog zatopljenja za 2 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, stoji u američkom istraživanju koje je objavio časopis Nature Climate Change.
Gotovo dvjesto država se 2015. u Parizu obvezalo zadržati rast temperature na “znatno ispod” 2 stupnja.
No za takozvano rudarenje, odnosno proizvodnju bitcoina rješavanjem matematičkih jednadžbi, potrebna su snažna računala koja troše puno energije, upozorili su znanstvenici.
“Trenutno se emisije iz prometa, stanovanja i prehrane smatraju glavnim pokretačima klimatskih promjena”, priopćila je koautorica studije Katie Taladay.
“Ovo istraživanje pokazuje kako listi treba biti dodan i bitcoin”.
Rudarenje te valute unosan je posao. Jedan bitcoin danas se prodaje za oko 6,3 tisuće dolara.
Prošle je godine proizvodnja bitcoina emitirala oko 69 metričkih tona ugljičnog dioksida, otkrili su istraživači.
Pošto se ta valuta sve više koristi, znanstvenici predviđaju da bi kroz desetljeće i pol mogla godišnje stvarati 230 gigatona ugljika. Jedna gigatona iznosi milijardu metričkih tona ugljika.
“Kako god bilo, ta stvar koristi jako puno struje. To su loše vijesti za okoliš”, rekao je Camilo Mora, još jedan koautor, za zakladu Thomson Reuters.
No znanstvenici poput Katrine Kelly-Pitou sa sveučilišta u Pittsburghu tvrde kako rudarenje bitcoina postaje sve energetski učinkovitije.
Kelly-Pitou dodaje kako se “rudari” sele s lokacija poput Kine koje koriste ugljen, te sele u ekološki osviještenija mjesta na Islandu ili u Sjedinjenim Državama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa