Kako ne biste bili zbunjeni napominjemo vas da ne zaboravite pomaknuti kazaljke na satu. U dva sata u noći sa subote na nedjelju završava zimsko računanje vremena te pomicanjem kazaljke na satu jedan sat unaprijed (na 3 sata) počinje ljetno računanje vremena po srednjoeuropskome zonskom vremenu.
Što se time želi postići?
Svrha pomicanja kazaljki na satu je bolja usklađenost između sati dnevnoga svjetla te primjerice radnog vremena ili školske nastave – tako da nam ostane sat dnevnog svjetla više za aktivnosti. Vlade zemalja u kojima se sat pomiče opravdavaju ovaj postupak kao mjeru uštede energije, jer se njime omogućuje učinkovitije korištenje prirodnog sunčevog svjetla kroz ljetne mjesece.
Kada počinje ljetno računanje vremena?
Ljetno vrijeme u sjevernoj hemisferi najčešće započinje zadnje nedjelje u ožujku ili prve nedjelje u travnju, a završava zadnje nedjelje u listopadu.
SAD i Kanada od 2007. godine počinju ljetno računanje vremena s drugom nedjeljom u ožujku, a završavaju s prvom nedjeljom u studenome. Takav raniji početak ljetnog računanja vremena uglavnom je nastao zbog pritiska koji su nametnuli neki lobiji poput onog velikih maloprodajnih lanaca koji su ustvrdili da to ima pozitivne učinke na njihov profit.
Europska unija je 2002. godine odredila zadnju nedjelju ožujka kao početak i zadnju nedjelju listopada kao završetak ljetnog računanja vremena. Ljetno računanje vremena u Europi koriste sve zemlje osim Islanda i sve ga započinju i završavaju istog dana. Od 2011. odluku o ukidanju pomicanja kazaljki uvela je i Rusija, ali s tim da je ukinula zimsko računanje vremena. Zatim je 2014. ponovno pomaknula kazaljke sata unazad i trajno uvela zimsko računanje vremena te je odlučila povećati broj vremenskih zona s devet na 11 na svome golemu teritoriju što se proteže od Pacifika do granica Europske unije.
Tko je osmislio pomicanje sata?
Prvi je na ovu ideju u 18. stoljeću, točnije 1784., došao Benjamin Franklin koji ju je spomenuo u svom eseju, a početkom 20. stoljeća odnosno 1907. godine istu ideju britanskom parlamentu predložio je Englez William Willet.
Kada je počelo pomicanje sata?
Ideje o ljetnom računanju vremena postojale su dugi niz godina, no prvi puta ga je uvela Njemačka tijekom Prvog svjetskog rata ponajprije radi uštede na glavnom energentu – ugljenu. Ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija.
Tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata ljetno računanje vremena uvelo se SAD-u kako bi se duljim korištenjem dnevne svjetlosti uštedjela energija koja se trošila na proizvodnju u ratnoj industriji. I nakon Drugog svjetskog rata neke države su nastavile s korištenjem ljetnog računanja vremena.
Od 1983. godine u Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj, uvedeno je po prvi put ljetno računanje vremena, a Hrvatska je tu praksu nastavila i nakon osamostaljenja.
Ljetno računanje vremena najviše koristi državama koje su udaljenije od ekvatora, a danas ga koristi 70-tak zemalja u svijetu.