30 tisuća godina star gigantski virus ‘oživio’

Drevni virus je „oživio“ nakon što je spavao skoro 30 tisuća godina, kažu znanstvenici.

Pronađen je zamrznut u dubokom sloju sibirskog permafrosta, ali nakon što se otopio ponovno je postao zarazan, prenosi BBC.

Francuski znanstvenici kažu da zaraza ne predstavlja opasnost za ljude ili životinje, ali drugi bi se virusi mogli osloboditi kada tlo postane izloženo.

Studija je objavljena u Zborniku Nacionalne akademije znanosti.

Profesor Jean-Michel Claverie iz Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS) na Sveučilištu u Aix-Marseilleu u Francuskoj, kaže: „Ovo je prvi put da smo vidjeli virus koji je još uvijek zarazan nakon toliko vremena.“

Najveći virus

Drevni patogen otkriven je zakopan 30m duboko u smrznutom tlu.

Nazvan Pithovirus sibericum, pripada skupini gigantskih virusa koji su otkriveni prije 10 godina.

Ti su virusi toliko veliki da se, za razliku od drugih virusa, mogu vidjeti pod mikroskopom. A ovaj, dugačak 1,5 mikrometara, najveći je koji je pronađen.

Zadnji put kad je zarazio bilo što bilo je prije više od 30 tisuća , ali u laboratoriju je ponovo oživio.

Testovi pokazuju da napada amebe, koje su jednostanični organizmi, ali neće zaraziti ljude ili druge životinje.

Koautorica dr. Chantal Abergel, također iz CNRS-a, kaže: „Ulazi u stanicu, razmnožava se i napokon ubija stanicu. Može ubiti amebu, ali neće zaraziti ljudsku stanicu.“

Međutim, istraživači vjeruju da bi drugi, smrtonosniji patogeni mogli biti zarobljeni u sibirskom permafrostu.

„Rješavamo to pitanje sekvenciranjem DNK koji je prisutan u tim slojevima,“ rekla je dr. Abergel.

„To bi bio najbolji način da vidimo čega opasnoga tamo ima.“

‘Recept za katastrofu’

Istraživači kažu da je ovaj regija ugrožena. Od 1970-ih godina permafrost se povukao i stanjio, a predviđanja klimatskih promjena upućuju na njegovo daljnje smanjivanje.

Isto tako je postao pristupačniji i već se razmatra zbog svojih prirodnih resursa.

Prof. Claverie upozorava da bi izlaganje dubokih slojeva moglo otkriti nove prijetnje virusa.

Rekao je: „To je recept za katastrofu. Ako počnete provoditi industrijska istraživanja, ljudi će početi kopati po dubokim slojevima permafrosta. Kroz rudarenje i bušenje prodrijet će u te stare slojeve, a otud dolazi opasnost.“

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Za BBC News rekao je da bi drevni sojevi virusa boginja, za koje je rečeno da su iskorijenjene prije 30 godina, mogli predstavljati opasnost.

„Ako je istina je da ti virusi preživljavaju jednako kao i virusi koji napadaju amebe, onda boginje nisu iskorijenjene s planeta, samo s površine,“ rekao je.

„Ako odemo dublje, mogli bismo reaktivirati mogućnost da boginje ponovno postanu bolest ljudi u modernim vremenima.“

Međutim, nije još jasno bi li svi virusi opet mogli postati aktivni nakon što su bili smrznuti tisućama ili čak milijunima godina.“

„To je glavno pitanje,“ rekao je profesor Jonathan Ball, virolog sa Sveučilišta u Nottinghamu, koji je komentirao istraživanje.

„Pronaći virus koji još uvijek može zaraziti svog domaćina nakon toliko vremena prilično je zapanjujuće, ali koliko bi dugo drugi virusi mogli preživjeti u permafrostu možemo samo nagađati. To će uvelike ovisiti o samom virusu. Sumnjam da su svi tako otporni kao ovaj.“

Dodao je: „Zamrzavamo viruse u laboratorijima da bismo ih sačuvali za budućnost. Ako imaju lipidnu ovojnicu, poput gripe ili HIV-a primjerice, onda su malo osjetljiviji, ali virusi s vanjskom proteinskom ovojnicom, poput virusa kravljeg ludila ili obične prehlade, bolje preživljavaju.

„Ali smrzavanje i otapanje predstavljaju problem, zato što kada se stvara led dolazi do fizičkog oštećenja. Ako to prežive, onda moraju pronaći domaćina kojeg će zaraziti i to vrlo brzo.“

 

 

Izvor: bbc
Photo: bbc