Tijekom prosječnog života srce otkuca više od 3 milijarde puta, svakodnevno više od 100.000 puta. Oko 4-5 l krvi u čovječjem tijelu kruži tako da kroz srce dnevno prođe oko 7500 litara krvi koja nosi kisik i hranjive tvari u svaku – i najmanju stanicu našeg tijela.
Ponekad srce ipak ne radi tako pravilno kako je to uobičajeno. Tada govorimo o aritmiji. Srčana aritmija predstavlja, dakle, odstupanje od normalnog srčanog ritma, odnosno od regularnih srčanih otkucaja. Srce radi nepravilno, prebrzo ili presporo, prenosi Zavod za javno zdravstvo.
Aritmije se mogu očitavati palpitacijama (osjećaj lupanja srca) ili težim simptomima uzrokovanim hemodinamskim poremećajima (poremećaj krvotoka). Palpitacije mogu nastati zbog pojačane snage kontrakcije srca ili zbog poremećaja srčanog ritma.
Aritmije dužeg trajanja, bradikardije ili tahikardije, često uzrokuju vrtoglavice i gubitak svijesti, što može onesposobiti pacijenta ili ga životno ugroziti. U tom slučaju potrebna je hitna obrada i hospitalizacija.
Znači li pojava aritmije da osoba boluje od srčane bolesti?
Ne nužno. Naime, mnoge aritmije javljaju se u osoba koje nemaju srčanu bolest i potpuno su “nedužne”, ali mogu biti subjektivno neugodne za pacijenta, što kod ljudi izaziva razumljivu zabrinutost. S druge strane, treba znati da postoje aritmije koje same po sebi mogu biti opasne i zahtijevaju medicinski tretman ili su pak pratilac drugih srčanih bolesti koje ozbiljno ugrožavaju bolesnika.
Najčešće je anamneza dovoljna za postavljanje dijagnoze. Uzimanjem anamneze treba razlučiti povremene kratke epizode aritmije od trajnijih aritmija. Pregled pulsa i jugularnog venskog pulsa za vrijeme aritmije daje precizniju dijagnozu, a EKG (elektrokardiogram) predstavlja glavni dijagnostički postupak. Većina aritmija ne uzrokuje simptome, te nema hemodinamske ni prognostičke važnosti, no mogu kod pacijenta uzrokovati tjeskobu, te je u tom slučaju važno umiriti pacijenta, piše Pliva.
Kod najvažnijih aritmija temelj liječenja je njihovo suzbijanje pomoću lijekova. Univerzalno učinkovitog lijeka nema, stoga je izbor lijeka težak i često empirijski. Postoji nekoliko skupina antiaritmika koji se razlikuju prema mehanizmu djelovanja.
U liječenju je još moguća primjena elektrostimulatora, te kirurški zahvat. Izbor terapije i načina liječenja određuje liječnički tim prema vrsti aritmije, simptomima, te stanju pacijenta.