Site icon narod.hr

Dr. Dražen Gorjanski: Tržišni princip u zdravstvu ima negativne posljedice na pacjente (2)

Foto: obbj.hr

Dr. Dražen Gorjanski, liječnik i dobar poznavatelj zdravstvenoga sustava te društveni aktivist, raščlanio je u 12 točaka sve nedostatke najnovijeg Prijedloga zakona o zdravstvenoj zaštiti. To je Zakon čije će posljedice kad-tad  osjetiti svi građani Hrvatske, u trenutku kada zatrebaju neku uslugu iz domene zdravstvenog sustava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prijedlogom Zakona namjerava se u potpunosti privatizirati hrvatsko zdravstvo, tvrdi dr. Gorjanski te analizira nedostatake novog Zakona i iznosi prijedloge kako ga poboljšati.

Kao drugi nedostatak novog prijedloga Zakona, dr. Gorjanski tvrdi da novi Zakon ne poznaje i nepriznaje zdravstvo kao osobit sustav koji se bavi tzv. neželjenim događajima.

2. Zdravstvo je sustav osobitih karakteristika

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Većina se društvenih sustava bavi željenim događajima (proizvodnjom, prodajom, gradnjom, uslugama, prijevozom, uljepšavanjem, kulturom…). No, postoje sustavi koji se bave neželjenim događajima: ratovima, ubojstvima, pljačkama, požarima, prirodnim katastrofama, nesrećama, bolešću i patnjom. Naravno, riječ je o vojsci, policiji, gorskoj službi spašavanja i zdravstvu. I dok se oni prvi, koji se bave željenim događajima, mogu plaćati i poticati na bolji rad tržišnim načelima (više radim – više zaradim), takav je način poticanja sustava koje se bave neželjenim događajima nemoguć, odnosno pogrešan. U tom bi slučaju, primjerice, vojnici ostali bez plaće svaki mjeseca u kojemu nisu ubili ni jednoga neprijatelja, kirurzi ne bi dobili plaću ako nije bilo prometnih nezgoda ili drugih ozljeda pa ni potreba za operacijama, policajci ne bi dobili plaću ako taj mjesec nije bilo ubojstava ili bar razbojstava koje bi mogli riješiti, vatrogasci ako nije bilo požara…

Tržišni princip u zdravstvu pretvara bolesnike u izvore zarade, a liječnike u menadžere koji zarađuju na njima

No, inzistiranje na tržišnom plaćanju u zdravstvu nije samo nelogično nego stvara i negativne posljedice – da bi što više zaradili, liječnici počinje nepotrebno pregledavati ili liječiti svoje pacijente, povećava se broj hospitalizacija i nepotrebnih medicinskih postupaka, povećava se nepotrebna i uvijek opasna zdravstvena potrošnja itd.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti upravo potiče takav tržišni način plaćanja pretvarajući bolesnike u izvore zarade, a liječnike u menadžere koji nastoje što više zaraditi na boli i bolesti svojih pacijenata.

Dodatna su otegotna okolnost takvom načinu plaćanju i iskustva zemalja koja su taj način uveli znatno prije nas. Tako engleska istraživanja u obiteljskoj medicini koji su „P4P“Pay for Performance uveli 2005., ne pružaju uvjerljive dokaze o poboljšanju kvalitete rada primarne zdravstvene zaštite.[1], [2] Drugim riječima, uvodimo nešto što ni u matičnoj zemlji nije dokazalo svoju djelotvornost – i to u zemlji uređene obiteljske medicine, visokoga radnoga morala, postojanja tijela za nadzor rada u primarnoj zaštiti, postojanju tijela za unaprjeđenje izvrsnosti te niske razine korupcije. Nije teško pretpostaviti kako će to izgledati kod nas.

Otežava se suradnja i specijalizacija

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz sve navedeno, profitno poslovanje onemogućava dvije ključne pojave za dobar rad zdravstva

1. suradnju (zbog težnje za zaradom svaka bolnica nastoji što više zaraditi i biti bolja od druge pa se umjesto suradnje na dobrobit bolesnika stvara međusobno natjecanje za što većom zaradom)

2. specijalizaciju djelatnosti (težeći što većoj zaradi bolnice rade što više postupaka i liječenja čak i onih stanja za koje nemaju dovoljno iskustva, stručnjaka ili opreme)

Dakle. novi Zakon umjesto spajanja, suradnje, specijalizacije i netržišnoga poslovanja, prisiljava na tržišno poslovanje, razdvajanje te onemogućavanje suradnje i specijalizacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prijedlog: razumjeti i prihvatiti osobitost zdravstvenoga sustava te uspostaviti neprofitan način rada koji je u skladu i s načinom plaćanja (dvostruka solidarnost) i krajnjem cilju zdravstva (dobrobit bolesnika, a ne zarada). Neprofitnost će stvoriti uvjete za međusobno povezivanje, suradnju, podjelu poslova i specijalizaciju.

[1] Scott A, Sivey P, Ait Ouakrim D, Willenberg L, Naccarella L, Furler J, Young D. The effect of financial incentives on the quality of health care provided by primary care physicians, dostupno na http://summaries. cochrane.org/CD008451/the-effect-of-financial-incentives-on-the-quality-of-health-careprovided-by-primary-care-physicians

[2] http://en.wikipedia.org/wiki/Pay_for_performance_(healthcare)

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version