„Visina opće marže od 8,5 posto na veleprodajne cijene lijekova koja je bila do sada je visoka i u razvijenim europskim zemljama je ona manja, što znači da ima prostora za smanjenje, ali onda moramo biti odgovorni i smanjiti rokove plaćanja“, komentirao je za narod.hr novi Pravilnik o veleprodajnim cijenama lijekova Pavo Kostopeč, dopredsjednik HUBOL-a.
Tek kad veledrogerije ucijene, dobiju dio novaca
„Sada smo u situaciji da tek kad veledrogerije ucijene, dobiju dio novaca. Kada bi rokovi plaćanje bili kraći onda bi bilo izvedivo i smanjenje“, pojasnio je Kostopeč te dodao kako su marže na skuplje lijekove ipak premale.
„Ljekarna, primjerice, za lijek od 1000 kuna, dobije 1010 kuna, znači zarada je mala, ali kada te novce dobije tek za 300 dana, onda posluje u minusu. To je neodrživo“, kazao je Kostopeč.
Rekao je kako će posljedice ovakvih poteza biti da će pacijentima lijekovi biti dostupni samo u velikim ljekarnama.
„Indirektno se pogoduje većim ljekarnama jer će samo veće nabavljati skupe lijekove, ne toliko zbog profita jer ni oni nemaju u tome ekonomski interes, nego zbog konkurencije na tržištu“, istaknuo je Kostopeč.
Dodao je kako je još važnije što će pacijentima u manjim mjestima biti ugroženo pravo na zdravstveno zaštitu.
„Male ljekarne više neće nikakav interes imati skuplji lijek, nego će pacijent morati dolaziti i dogovarati, moliti da mu se nabavi određeni lijek. Ljekarna neće biti motivirana da ga nabavi pa će pacijent ili ostati bez lijeka ili ići u veće mjesto, a to se kosi s člankom 22, stavkom 3 Zakona o zdravstvenoj zaštiti“, precizirao je Kostopeč.
HUBOL želi potaknuti kvalitetniju javnu raspravu o stanju u zdravstvu
Komentirao je i kako HUBOL nije politička stranka koja participira u vlasti, ali da žele potaknuti kvalitetnu javnu raspravu kako bi građani znali koje su prednosti i posljedice određenih postupaka.
„Hrvatsko zdravstvo ima tradiciju i visokokvalitetno je. S razine građana i vlasti ga ne smijemo promatrati kao teret društvu, već kao nacionalno blago“ , rekao je Kostopeč.
„Ako želimo da je solidarno i svima dostupno ,onda moramo imati široki konsenzus. Kratkoročno, ovaj povratak stope s 13 na 15 posto je dobar, ali moramo biti svjesni da je izbor ili više davati za zdravstvo ili gubimo na kvaliteti ili dostupnosti“, pojasnio je Kostopeč.
Upitan koji su načini rješavanja problema zdravstvenog sustava u okviru proračuna rekao je kako su izbor ili uvođenje stope od 15 posto, uvođenje participacije, smanjenje nekih prava ili povećanje odgovornosti svih u javnoj raspravi što smatra najboljim rješenjem.
Na 60 000 stanovnika nije ekonomski opravdano imati kardiologa
„Neka mjesta nemaju ekonomsku opravdanost imati, primjerice, kardiologa, ali ako se šuti, spusti cijena usluga i laže javnosti, nitko nema koristi. Ako Ministarstvo kaže da na 60 000 stanovnika nije ekonomski opravdano imati kardiologa onda neka se dogovori da se plati pola, a drugu polovicu se može riješiti iz različitih fondova, participacijom gradskim sredstvima i slično. Na ovaj način jednostavno nije istina da će biti svima zdravstvena zaštita bolja i kvalitetnija“, pojasnio je Kostopeč.
Rekao je i kako HUBOL nije tražio povećanje cijena, već korigiranje smanjenih cijena te da u javnost ne smiju ići izmanipulirane informacije.
Odstranjivanje krajnika kod nas košta 2000 kuna, a u Sloveniji 1250 eura
„Odstranjivanje krajnika je kod nas 2000 kuna, a u Sloveniji 1250 eura, u Njemačkoj 2000 eura. Pa ne može kod nas biti isto 7 puta jeftinije!“ naglasio je Kostopeč i dodao kako su bolnice tek sada dobile dozvolu da same kreiraju cijene za usluge strancima, budući da su dosada, apsurdno, prodavale te uslugu s minusom
„Ministar mora odlučiti na temelju glasa javnosti, mi ju informiramo i dajemo stručno mišljenje. Osoba koja treba rehabilitacija, mora ju dobiti pravovremeno, inače nema od nje koristi. Ako sustav ne može podnijeti da u kratkom roku svima financira, nego se čeka mjesecima, onda neka subvencira polovicu, a punu cijenu socijalno ugroženima“, predložio je Kostopeč i naglasio kako sustav treba iznijansirati
Nije problem u smanjenju porodiljnih dopusta, već da se dobar dio neće odlučiti za sljedeće dijete
„Ne znam točne podatke, ali evidentno je i da se smanjuje broj bolovanja i porodiljnih dopusta. Nije problem toliko u smanjenju porodiljnih, koliko u tome da se dobar dio neće odlučiti za sljedeće dijete zbog lošeg iskustva“, nadovezao se Kostopeč i svoju nedavnu izjavu kako smo država kojoj prijeti biološko nestajanje.
Dodao je da moramo kao javnost postići konsenzus koliko nas ugrožava nizak natalitet. Ako se javnost složi da nas ugrožavam, onda moramo u prvi plan staviti to pitanje u širi kontekst i na taj način ga stimulirat, ali uz doprinos pojedinca i razumijevanje poslodavca.
Naglasio je kako se u Hrvatskoj ne izdvaja malo za porodiljne naknade, ali da ne postoji doprinos sa svih strana počevši od poslodavaca, stoga nema željenih rezultata.
„U zdravstvu se već toliko rezalo da je ugroženo funkcioniranje sustava povratka stope od 15 posto biti barem kratkoročno dovoljna da se sustav stabilizira“, zaključio je za narod.hr Kostopeč.
Tekst se nastavlja ispod oglasa