Ministar zdravstva Milan Kujundžić najavio je u petak da će za pet do deset dana stupiti na snagu novi Pravilnik o specijalizacijama, s kompromisnim rješenjem po kojem će liječnici nakon specijalizacije morati raditi u ustanovi koja je financirala njihovo specijalističko usavršavanje, a ako odluče prije vremena otići morat će platiti znatno manji iznos odštete nego ranije.
“Pravilnik je u završnoj fazi, dali smo ga svima zainteresiranima na još jedno čitanje i vjerujem da će se za pet do 10 dana početi primjenjivati”, izjavio je Kujundžić na kongresu “Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015.-2030” u Opatiji, koji je u organizaciji Udruge poslodavaca u zdravstvu okupio više od 800 sudionika.
Novi pravilnik o specijalizacijama zamijenit će onaj iz srpnja koji je izazvao velike prijepore unutar struke jer je ukinuo obvezu liječnika da se nakon specijalizacije vrate u zdravstvenu ustanovu koja im je financirala usavršavanje. Time bi, tvrdili su kritičari, mnoge male bolnice mogle ostati bez liječnika.
Odšteta za cijelu specijalizaciju 30.000 eura
Kujundžić je najavio da će odšteta za prijevremeni raskid ugovora po mjesecu iznositi 3350 kuna, a ukupno za cijelu specijalizaciju 30.000 eura. Ocijenio je kako se time želi iz problema izaći na pošten način, “gdje će svaka strana na neki način biti oštećena”, ali je to kompromisno i privremeno rješenje nužno za opstanak bolnica.
Govoreći na skupu o potezima koje kani poduzeti kao ministar zdravstva, naglasio je da unatoč nedovoljnoj količini novca za održanje postojeće razine zdravstvene zaštite treba zadržati kvalitetu sustava koji će biti dostupan svima. Ocijenio je kako je sustav održiv, ali će se morati racionalizirati i povećati količina rada.
“Sadašnji proračun od 22 milijarde kuna nećemo lako podići, tu smo gdje jesmo i morat ćemo se snalaziti u tim okvirima” kazao je Kujundžić. Na godišnjoj razini nedostaje dvije milijarde kuna, a bez novog ulaska novca sustav će producirati nove manjkove, dodao je.
Što se tiče mogućnosti nove financijske sanacije zdravstva, rekao je kako zasad nema definitivnog rješenja, ali svi su u Vladi svjesni stanja. U Hrvatskoj samo 1,3 milijuna ljudi uplaćuje doprinos za zdravstvo, a oni koji imaju visoki standard plaćaju isto koliko i siromašniji građani, pa je nužna pravednija participacija u zdravstvenom sustavu, poručio je Kujundžić.
Kako povećati doprinos da ne dođe do urušavanja sustava
“Količina novca nije dovoljna ni za razinu zdravstvene usluge koju imamo sada, a posebno ne za onu koju želimo ubuduće. Ravnatelji mogu uštedjeti najviše pet do osam posto, a toliko godišnje poskupi zdravstvo u svijetu. Moramo tražiti rješenja kako povećati doprinos kako ne bi došlo do urušavanja sustava”, kaže Kujundžić.
Ministar zdravlja smatra da bi HZZO trebao ostati izvan Državne riznice kao samostalni fond, jer nije potrebno mijenjati transparentne oblike financiranja.
Zbog očuvanja ljudskih resursa smatra da treba što prije krenuti sa specijalizacijama, a u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa zapošljavanjem novih 200 timova, kako bi se liječnici mogli više posvetiti pacijentima i propisivati manje lijekova.
“Analiza rada primarne zdravstvene zaštite pokazuje da nema razlike u izvršenosti između koncesionara i liječnika pri domovima zdravlja, ali ima razlike u plaćama”, kazao je Kujundžić i najavio otvaranje rasprave o postojećem modelu plaćanja u primarnoj zaštiti.
Udruživanje odjela i klinika u bolničkom sustavu
Kad je riječ o bolničkom sustavu, najavio je racionalizaciju, odnosno udruživanje odjela i klinika jer je nepotrebno da na 20 do 30 kilometara dežuraju dvije ekipe ginekologa, kardiologa itd.
“Prijedlog Ministarstva zdravlja bit će da idemo u racionalizaciju, odnosno udruživanje. Bolnice ne treba zatvarati ali ih treba racionalizirati”, poručio je.
Najavio je i da će Ministarstvo zdravstva nastojati što prije pokrenuti projekt izgradnje nacionalne dječje bolnice u Zagrebu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa