Širom svijeta, milijuni ljudi rade noću o čemu nema puno službenih podataka, ali po jednoj studiji Sveučilišta Princeton između 7 i 15 posto radne snage u industrijaliziranim zemljama uključeno je u neku vrstu noćnog rada, unatoč dokazima o njegovom štetnom djelovanju na zdravlje, piše BBC.
“Ključni problem je naš unutarnji biološki sat koji je namješten na vanjski svijet, odnosno na izlaganje ciklusima svjetla i tame”, kaže Russell Foster, stručnjak za probleme sa spavanjem i profesor na Oxfordu.
On pojašnjava mehanizam djelovanja biološkog sata kod ljudi i kaže da njegovo zanemarivanje aktivira stresni mehanizam. Stres povećava razinu šećera u krvi i krvni tlak jer se organizam priprema odgovoriti na potencijalnu prijenju “koja zapravo ne postoji – mi smo samo na poslu”, ističe Foster.
Povišena razina stresa može dovesti i do kardiovaskularnih bolesti ili metaboličkih abnormalnosti poput dijabetesa tipa 2. Stres otežava i rad imunološkog sustava što je dobra podloga za više stope raka debelog crijeva ili raka dojke.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala je noćni rad kao mogući uzročnik raka.
To su dugoročne posljedice, ali nedostatak sna uzrokuje i one akutne. Najvidljiviji je umor, zbog čega informacije ne primamo na pravi način, društvene signale pogrešno interpretiramo te gubimo mogućnost empatije.
Radnici u smjenama pate i od srčanih problema koji su uzrokovani kontinuiranim radom koji je u suprotnosti s biološkim ritmovima.
A dodatno, kao što zna svaka osoba koja je radila noćne smjene, nakon njih nije lako maknuti prste od nezdrave hrane. Postoje istaživanja koja kažu da se konzumacija ugljikohidrata penje za 35 do 40 posto nakon samo četiri do pet dana smanjenih sati noćnog sna zbog povećane razine hormona grelina koji regulira našu glad.
On nas čini gladnima i potiče na konzumaciju šećera i ugljikohidrata. “U konačnici, to baš nije dobro za liniju ili stanja poput dijabetesa tipa 2,” rekao je Foster.
Osim češćih zdravstvenih pregleda, djelatnici koji rade noću bi zbog rizika od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkih poremećaja poput dijabetesa trebali nadohvat ruke imati zdravu hranu, prije svega voće.
Marco Hafner s istraživačkog instituta Rand Europe kaže da vlade sve više postaju svjesne tog problema pa je tako Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD-u proglasio nedovoljno sna javnom zdravstvenom epidemijom. Dakle postoji sve veća svijest da je nedostatak sna javnozdravstveni problem.
Budući da je toliko dokaza o zdravstvenim rizicima noćnih smjena postavlja se pitanje zbog čega se ljudi na njih odlučuju: dok neki nemaju izbora, neki ih i preferiraju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa