Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je Biogenov aducanumab, prvi novi lijek za Alzheimerovu bolest u posljednjih 20 godina. Lijek pod nazivom Aduhelm osmišljen je tako da usporava napredovanje te degenerativne bolesti mozga.
Lijek Aducanumab tvrtke Biogen Inc ipak izazvao je rasprave zbog nejasnih rezultata kliničkih ispitivanja lijeka, prenosi BBC.
Lijek navodno uklanja naslage proteina iz mozga pacijenata u ranim fazama Alzheimerove bolesti kako bi se spriječilo uništenje koje dovodi do demencije.U ožujku 2019. zaustavljena su međunarodna ispitivanja lijeka u kasnoj fazi, koja su uključivala oko 3000 pacijenata, kada je analiza pokazala da lijek, koji se daje u obliku mjesečne infuzije, nije bolji u usporavanju pogoršanja problema s pamćenjem i razmišljanjem od placeba.
No kasnije te godine američki proizvođač Biogen analizirao je više podataka i zaključio da je lijek djelovao sve dok se davao u većim dozama. Tvrtka je također rekla kako je lijek značajno usporio kognitivni pad pacijenata. Aducanumab cilja na amiloid, protein koji stvara abnormalne nakupine u mozgu ljudi oboljelih od Alzheimerove bolesti koje mogu oštetiti stanice i pokrenuti demenciju, uključujući probleme s pamćenjem i razmišljanjem, zbunjenost i poteškoće u komunikaciji.
Biogen mora provesti kliničko istraživanje nakon odobrenja kako bi potvrdili kliničku korist lijeka.
“Ako lijek ne bude djelovao kako je predviđeno, možemo poduzeti korake za njegovo uklanjanje sa tržišta”, navodi FDA.
Procjenjuje se da više od 30 milijuna osoba širom svijeta ima Alzheimerovu bolest, većinom osobe starije od 65 godina, prenosi BBC. I neki stručnjaci dvoje u uspješnost lijeka.
“Premda sam sretan zbog odobrenja aducanumaba, mora nam biti jasno da će ovaj lijek u najboljem slučaju imati malu korist i pomoći će samo nekim, pažljivo odabranim pacijentima”, rekao je John Hardy, profesor neurologije na londonskom sveučilištu College. “U budućnosti će nam trebati bolji lijekovi”, rekao je.
Što je Alzheimerova bolest?
Alzheimerova bolest je progresivna bolest mozga karakterizirana gubitkom pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjenama osobnosti. Osim što se radi o vodećem javnozdravstvenom problemu, ovaj poremećaj predstavlja najčešći oblik demencije koji zahtjeva pravodobno prepoznavanje i liječenje.
Demencija utječe na mnoge aspekte života oboljele osobe kao i osoba koje ju okružuju, a posebice onih koji ih iz dana u dan njeguju. Svake godine javi se 4,6 milijuna novih slučajeva demencije u svijetu, a svakih sedam sekundi jedna nova osoba oboli od Alzheimerove bolesti. Procjenjuje se da će do 2050. godine u svijetu biti 100 milijuna osoba s demencijom.
Nedostatak osviještenosti i nerazumijevanje doveli su do nedostatka resursa za rješavanje ove krize. U svijetu je briga o ovom rastućem problemu tako mala da većina oboljelih i dalje pati bez potrebne pomoći i i nade. To se mora promijeniti. Kvaliteta života osoba s Alzheimerovom bolešću i drugim demencijama može se promijeniti. Prečesto oni, njihove obitelji i njegovatelji nemaju podršku koju trebaju i zaslužuju.
U Republici Hrvatskoj se procjenjuje da danas ima oko 80 tisuća oboljelih, ali je prema dostupnim podacima liječeno svega 771 osoba. AB karakterizira neprimjetan početak i postepeno pogoršanje mentalnog statusa. U prvih nekoliko godina bolest ne mora pokazivati dramatične simptome, dok u kasnoj fazi bolesti bolesnik sve više ovisi o tuđoj pomoći. Premda se bolest ne razvija na isti način kod svih bolesnika, u prosjeku traje otprilike 10 godina.
Prevencija Alzheimerove bolesti – što i kako?
Znanstvenici rade na otkrivanju novih lijekova koji će usporiti, zaustaviti ili spriječiti nastajanje Alzheimerove bolesti. U međuvremenu, osobe bez demencije trebaju održavati svoju memoriju britkom (ispunjavanje križaljki, rješavanje rebusa, čitanje). Preporuka je razvijati interese i hobije te biti uključen u različite društvene aktivnosti koje stimuliraju duh i tijelo. Preporuča se ograničena uporaba alkoholnih pića jer alkohol uništava moždane stanice. Mnogim osobama pomažu liste koje treba napraviti, zatim korištenje notesa, kalendara i malih papirića za podsjetnike.
Također mogu poboljšati pamćenje ukoliko nove stvari mentalno povezuju s već poznatim, kao što su poznata imena, pjesme ili stihovi. Važno je liječenje započeti odmah po prepoznavanju prvih znakova demencije, a ne ih tumačiti kao normalan tijek starenja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa