Deseci znanstvenih studija povezuju popularni umjetni zaslađivač aspartam s ozbiljnim zdravstvenim problemima, uključujući rak, kardiovaskularne bolesti, Alzheimerovu bolest, napadaje, moždani udar i demenciju, kao i s negativnim učincima poput crijevne disbioze, poremećaja raspoloženja, glavobolja i migrena.
Aspartam je odobrila Američka agencija za hranu i lijekove za upotrebu u prehrambenim proizvodima, a agencija je zaključila da je aditiv “siguran za opću populaciju”. Međutim uz brojna znanstvena istraživanja koja su dokazala suprotno, a koja se u većini slučajeva nisu prihvaćala kao relevantna, otvara se pitanje – zašto je aspartam bio tako dugo ”siguran” za upotrebu?
> Istraživanja potvrđuju: Aspartam iz Coca Cole Zero mogući je uzrok raka
Aspartam je povezan s debljanjem
Dokazi također povezuju aspartam s debljanjem, povećanim apetitom i bolestima povezanima s pretilošću. Ovi dokazi pokreću pitanja o zakonitosti reklamiranja proizvoda koji sadrže aspartam, kao što je Coca-Cola bez šećera, kao “dijetnih” pića ili proizvoda za mršavljenje. U travnju 2015., US Right to Know podnio je peticiju Saveznoj komisiji za trgovinu i Upravi za hranu i lijekove da istraže marketinške i reklamne prakse “dijetnih” proizvoda koji sadrže aspartam. Agencije su odbile nešto poduzeti, piše U.S. Right to know.
U svibnju 2023. Svjetska zdravstvena organizacija savjetovala je ljudima da ne konzumiraju zaslađivače, koji nisu šećer, za mršavljenje, uključujući aspartam. Preporuka se temelji na sustavnom pregledu najnovijih znanstvenih dokaza koji sugeriraju da je konzumacija zaslađivača bez šećera povezana s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, kao i povećanom tjelesnom težinom.
Međunarodna agencija za istraživanje raka, odjel WHO-a za istraživanje raka, u srpnju 2023. uvrstit će aspartam kao “mogući kancerogen za ljude”, izvijestio je Reuters.
FDA je rekla da je aspartam “siguran za opću populaciju pod određenim uvjetima”. Agencija je prvi put odobrila aspartam za neke upotrebe 1981. Mnogi znanstvenici, tada i sada, rekli su da se odobrenje temelji na sumnjivim podacima i da ga treba preispitati.
>Znantvenici tvrde: Od umjetnih zaslađivača ni koristi ni štete
Zdravstvena zabrinutost u vezi s aspartamom
Otkako je aspartam prvi put odobren 1974. godine, znanstvenici FDA-e i neovisni znanstvenici izrazili su zabrinutost zbog mogućih učinaka na zdravlje i nedostataka znanstvenih istraživanja koju je FDA-i dostavio proizvođač G.D. Searle. (Monsanto je kupio Searle 1984.).
Godine 1987. UPI je objavio niz istraživačkih članaka Gregoryja Gordona koji su izvještavali o tim zabrinutostima, uključujući rane studije koje su povezivale aspartam sa zdravstvenim problemima. Znanstvene analize aspartama ukazuju na ozbiljne zdravstvene rizike
Iako su mnoge studije, od kojih je neke sponzorirala industrija, izvijestile da aspartam nije problem, deseci neovisnih studija provedenih tijekom zadnjih desetak godina povezuju aspartam s dugim popisom zdravstvenih problema, uključujući:
>Vjerovali ili ne: Umjetni zaslađivači povećavaju apetit
Rak
Velika kohortna studija iz 2022. u časopisu PLOS Medicine koja je uključivala 102 865 odraslih Francuza otkrila je da su umjetni zaslađivači, osobito aspartam i acesulfam-K, povezani s povećanim rizikom od raka. Veći rizici uočeni su za rak dojke i karcinome povezane s pretilošću.
Tri studije koje je proveo Centar za istraživanje raka Cesare Maltoni Instituta Ramazzini pružaju dosljedne dokaze karcinogenosti kod glodavaca izloženih tvari.
Aspartam je “višestruko potencijalno kancerogeno sredstvo, čak i u dnevnoj dozi puno manjoj od trenutno prihvatljivog dnevnog unosa”, rekli su za časopis Environmental Health Perspectives.
Limfomi i leukemije
Istraživači s Harvarda 2012. godine u časopisu American Journal of Clinical Nutrition izvijestili su o pozitivnoj povezanosti između unosa aspartama i povećanog rizika od ne-Hodgkinovog limfoma i multiplog mijeloma kod muškaraca, te od leukemije kod muškaraca i žena.
Tumori mozga
Godine 1996. istraživači su u Journal of Neuropathology & Experimental Neurology izvijestili o epidemiološkim dokazima koji povezuju uvođenje aspartama s porastom agresivnog tipa malignih tumora mozga.
Neuroznanstvenik dr. John Olney, glavni autor studije, rekao je za 60 minuta 1996. godine: ”došlo je do nevjerojatnog porasta u učestalosti malignih tumora mozga (u tri do pet godina nakon odobrenja aspartama) i postoji dovoljno osnova sumnjati na aspartam. FDA to mora ponovno procijeniti, no ovoga puta FDA bi to trebala učiniti kako treba.”
Rane studije o aspartamu iz 1970-ih pronašle su dokaze o tumorima mozga kod laboratorijskih životinja, ali te studije nisu praćene.
Kardiovaskularne bolesti
Rad iz 2016. u časopisu Physiology & Behavior izvijestio je: “Postoji zapanjujuća podudarnost između rezultata istraživanja na životinjama i brojnih opsežnih, dugoročnih promatračkih studija na ljudima, u pronalaženju značajno povećanog debljanja, pretilosti, učestalosti pretilosti, kardiometaboličkih rizika, pa čak i ukupnu smrtnost među osobama s kroničnom, svakodnevnom izloženošću niskokaloričnim zaslađivačima – a ti su rezultati zabrinjavajući.”
Žene koje su konzumirale više od dva dijetna pića dnevno imale su veći rizik od kardiovaskularnih bolesti, prema studiji Women’s Health Initiative iz 2014. objavljenoj u Journal of General Internal Lijek.
Moždani udar, demencija i Alzheimerova bolest
Ljudi koji su svakodnevno pili dijetalne gazirane napitke imali su gotovo tri puta veću vjerojatnost da će razviti moždani udar i demenciju od onih koji su ih konzumirali tjedno ili manje. To uključuje veći rizik od ishemijskog moždanog udara, gdje se krvne žile u mozgu začepe, i demencije uzrokovane Alzheimerovom bolešću, najčešćeg oblika demencije, objavila je studija iz 2017. u Stroke.
”Dnevna konzumacija gaziranih pića, voćnih sokova i umjetno zaslađenih gaziranih pića utječe na mozak”, kaže video neurologa Matthewa Pasea, Medicinski fakultet Sveučilišta u Bostonu (20.4.2017.)
”Studija povezuje dijetalne gazirane napitke s većim rizikom od moždanog udara, demencije”, kaže Fred Barbash za Washington Post (21.4.2017.)
U tijelu se metilni ester u aspartamu metabolizira u metanol, a zatim se može pretvoriti u formaldehid, koji se povezuje s Alzheimerovom bolešću. Dvodijelna studija objavljena 2014. u Journal of Alzheimer’s Disease povezala je kroničnu izloženost metanolu s gubitkom pamćenja i simptomima Alzheimerove bolesti kod miševa i majmuna.
>Što sve može izazvati napadaj migrene?
Neurotoksičnost, oštećenje mozga i poremećaji raspoloženja
Prema studiji u Neurology iz 1992. godine, čini se da aspartam pogoršava količinu EEG šiljak-vala kod djece s napadajima.
Aspartam je povezan s problemima u ponašanju i kognitivnim problemima, uključujući probleme s učenjem, glavobolju, napadaje, migrene, razdražljiva raspoloženja, anksioznost, depresiju i nesanicu, napisali su istraživači studije iz 2017. u Nutritional Neuroscience.
“Oralni aspartam značajno je promijenio ponašanje, antioksidativni status i morfologiju hipokampusa u miševa; također, vjerojatno može potaknuti neurogenezu hipokampusa kod odraslih,” objavila je studija iz 2016. u Neurobiology of Learning and Memory.
”Neurološki simptomi, uključujući procese učenja i pamćenja, mogu biti povezani s visokim ili toksičnim koncentracijama metabolita zaslađivača aspartama”, navodi studija iz 2006. u Pharmacological Research.
Glavobolje i migrene
Istraživanje provedeno na 171 pacijentu na odjelu za glavobolje Medicinskog centra Montefiore otkrilo je da pacijenti s migrenom prijavljuju aspartam kao izazivač tri puta češće nego oni koji imaju druge vrste glavobolje. ”Zaključujemo da bi aspartam mogao biti važan prehrambeni okidač glavobolje kod nekih ljudi”, kaže studija iz 1989. u časopisu Headache Journal.
Studije su pokazale i povezanost konzumacije aspartama s preuranjenom menstruacijom, abnomarmalnostima u trudnoći, prijevremenim porodom, pretilošću dojenčadi, Parkinsonovom bolešću, oštećenjima jetre i bubrega i anksioznošću.
Namirnice i pića koji sadrže aspartam
Proizvodi koji sadrže aspartam su uglavnom dijetalna gazirana pića, od kojih je najpopilarnija dijetalna Coca Cola ili Pepsi, lagani sokovi ili sokovi s niskim sadržajem šećera i aromatizirane vode. Zatim žvakaće gume bez šećera, poput gume Trident, dijetalne mješavine pića, uključujući Crystal Light, začini sa smanjenim udjelom šećera, poput sirupa bez šećera Log Cabin te želatina bez šećera.
Aspartam se također nalazi u nekoliko vrsta niskokaloričnih stolnih zaslađivača. Najčešća marka stolnog zaslađivača aspartama u SAD-u je Equal. Robne marke izvan SAD-a uključuju Canderel koji je pronađen u Europi i Pal Sweet iz Azije. Osim toga, neki lijekovi na recept i lijekovi bez recepta te vitamini (dodaci prehrani) mogu sadržavati aspartam kako bi im se poboljšao okus.
Aspartam se može koristiti kao sastojak mliječnih proizvoda kao što su light jogurt i mlijeko s niskim udjelom masnoće, te kao sastojak proteinskih pločica, pudinga i light sladoleda.
>Prof. Vrček: Slatki biznis Umjetna sladila i kardiovaskularne bolesti
Zašto je tako dugo aspartam bio ”siguran” za upotrebu?
Prema izvješću s Grand View Research veličina globalnog tržišta dijetalnih bezalkoholnih pića procijenjena je na 4,1 milijardu USD u 2018.
Potražnja za dijetnim pićima posljednjih je godina doživjela značajan rast zbog pomicanja prehrambenih navika potrošača prema zdravijim alternativama visokokaloričnim pićima. Rastuća zabrinutost oko pretilosti i dobrobiti zdravlja rezultirala je pomakom u preferencijama potrošača prema dijetalnim pićima, što je utjecalo na rast tržišta.
Globalno tržište dijetalnih bezalkoholnih pića prvenstveno je potaknuto povećanjem potražnje za dijetalnim gaziranim bezalkoholnim pićima, kao što su Pepsi i Coca-Cola. Tvrtke su pojačale proizvodnju svojih bezalkoholnih pića s niskim sadržajem šećera jer potražnja raste, posebno tijekom ljeta, a svoje tržište su proširili čak i na online prodaju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa