Cijeli studeni u znaku je borbe protiv raka pluća, organa koji je u ovo doba virusne pandemije pod budnim okom stručnjaka. Obilježava se u ovom mjesecu i Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), pa je emisija Zdrav život HRT-a odlučila provjeriti kakve su kliničke slike, statistike i povezanost bolesti s ovim važnim organom.
Na prijedlog Globalne inicijative za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest, svake se treće srijede u studenome obilježava Svjetski dan KOPB-a, bolesti koja na godišnjoj razini u svijetu uzrokuje više od 3 milijuna smrtnih ishoda. SHRT-a su upitali stručnjake koliko su bolesnici s KOPB-om ugroženiji od COVID infekcije u odnosu na zdravu populaciju.
– Ne mogu reći da je jako puno pacijenata s KOPB-om na kraju završilo u bolnici i ono što je barem po naše pacijente činjenica jest da je većina dobro prošla tijekom pandemije. Mi mislimo da je to možda najvećim dijelom posljedica što su oni naučeni da se moraju čuvati, oni znaju da je važno da ne idu u kontakte, oni znaju da moraju nositi masku i oni imaju već otprije tu svijest da se moraju cijepiti, objašnjava doc. dr. sc. Andrea Vukić Dugac, Klinika za plućne bolesti Jordanovac.
To se nažalost ne može reći za onkološke bolesnike, odnosno bolesnike s karcinomom pluća. Pogotovo na one čije se liječenje provodi kemoterapijom.
– Kada povežete više faktora, kada povežete kroničnu opstruktivnu bolest pluća, povežete dugogodišnju ekspoziciju nikotinizmu, povežete druge sistemske bolesti koje su proizišle iz toga, onda imate pacijenta koji je jako ugrožen od infekcije. Najugroženiji su prema istraživanjima koje imamo unazad godinu, godinu i pol dana, pacijenti koji primaju klasičnu kemoterapiju, rekao je Antun Koprivanac, dr. med., Klinika za unutarnje bolesti KB Sveti Duh.
– Takvih bolesnika, slobodno možemo reći, da u sustavu liječenja je gotovo dvije trećine. Znači najveći broj. Po mom nažalost iskustvu liječenje SARS-Cov-2 infekcije u bolesnika s karcinomom pluća s uznapredovalom bolešću koji su u programu diferentnog onkološkog liječenja primjenom kemoterapije, rezultati su vrlo skromni, dodaje Koprivanac.
Činjenica je da pacijenti s malignim bolestima pluća imaju niz potencijalnih opasnosti za razvoj složenije kliničke slike ukoliko se zaraze i virusom korone.
– Isto tako u kasnijem tijeku boravka u bolnici zbog SARS-Cov-2 infekcije puno veću susceptibilnost, odnosno prijemčivost pluća za druge, nažalost bolničke infekcije. I to je, možemo slobodno reći, jedan od razloga zbog čega pri prolongiranim hospitalizacijama, kada ljudi po svim smjernicama prestanu biti zarazni, kada bolest pod navodnicima po svim kriterijima infektološkim, SARS-Cov-2 infekcija više nije aktivna, nažalost pacijenti i dalje su loše i dalje umiru, nažalost zbog sekundarnih bolničkih infekcija, pojašnjava Antun Koprivanac, dr. med.
Na sreću, pacijenti na imunoterapiji i terapiji pametnim lijekovima imaju puno bolju prognozu i nemaju izraženiji rizik za teže kliničke slike. Liječnike je pomalo iznenadio i svojevrsni paradoks u vezi odnosa pandemije COVID-a i eventualnog pogoršanja stanja pacijenata s KOPB-om.
– Ono što smo se mi bojali je, jer je ovo ipak virusna infekcija, mi smo računali da će, kad je krenula COVID-19 pandemija, da ćemo imati puno egzarcebacija KOPB-a u našem bolničkom liječenju upravo zbog pogoršanja KOPB-a, međutim to se nije dogodilo. I to je nešto što smo i što je opisano u literaturi i što smo mi na našim regionalnim sastancima izmijenili. Nije to situacija samo na Jordanovcu nego čitavoj Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji. Ono što smo primijetili da u prva dva vala nije bilo toliko pogoršanja KOPB-a i ti bolesnici jednostavno su nekako nestali iz bolničkih uvjeta. Međutim, evo ova jesen nas je demantirala. Ove jeseni tijekom desetog mjeseca gotovo svaki pacijent koji nam je bio hospitaliziran na pulmologiji su u pravilu bili pacijenti s KOPB-om, rekla je doc. dr. sc. Andrea Vukić Dugac, Klinika za plućne bolesti Jordanovac.
Poruka ovogodišnjeg Dana KOPB-a je vrlo velika važnost fizičke aktivnosti za sve pacijente od ove bolesti, posebno u ovo pandemijsko vrijeme kad se puno više vremena provodi unutar vlastita četiri zida.