Pandemija COVID-a dovela je do porasta anksioznosti i velikih depresivnih poremećaja u cijelom svijetu, osobito među ženama i mladima, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet.
Rezultati pokazuju da su se prošle godine slučajevi velikih depresivnih i anksioznih poremećaja povećali za 28, odnosno 26 posto.
“Ovo naglašava hitnu potrebu za jačanjem zdravstvenih sustava”, rekao je vodeći autor studije Damien Santomauro iz Queensland Centra za istraživanje mentalnog zdravlja, School of Public Health, Australija.
“Čak i prije pandemije, sustavi zaštite mentalnog zdravlja u većini zemalja bili su nedovoljno opremljeni i neorganizirani,” dodao je.
Žene i mladi pogođenije skupine
Žene su bile više pogođene od muškaraca, a mlađi ljudi bili su pogođeniji od starijih skupina. Mladi su patili jer ih je zatvaranje škola držalo podalje od prijatelja, a mnoge su se žene suočile s povećanim rizikom od nasilja u obitelji, rekli su istraživači.
Svjetska zdravstvena organizacija 10. je listopad proglasila Svjetskim danom mentalnog zdravlja
Svjetski dan mentalnog zdravlja 2021. ima za cilj skrenuti pozornost na nejednakosti u skrbi o mentalnom zdravlju u svijetu, odakle dolazi i slogan: Mentalno zdravlje za sve.
Svjetska federacija za mentalno zdravlje (engl. World Federation for Mental Health – WFMH) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) od 1992. godine obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja (10. listopada) čime se želi potaknuti na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju i naglasiti važnost koju ima promicanje mentalnog zdravlja. Ovogodišnja je tema „Mentalno zdravlje u nejednakom svijetu“.
Svrha obilježavanja ovoga dana podizanje je svijesti o problemima vezanima za mentalno zdravlje te pružanje prilike osobama, organizacijama i institucijama koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja da promoviraju svoj rad i u suradnji sa zajednicom rade na poboljšavanju uvjeta za pružanje odgovarajuće zaštite mentalnog zdravlja.
Tema odabrana za 2021. godinu naglašava kako je pristup uslugama mentalnog zdravlja i dalje nejednak i otežan, jer od 75% do 95% ljudi s mentalnim poteškoćama u zemljama s niskim i srednjim dohotkom uopće ne može pristupiti uslugama za mentalno zdravlje i takve zemlje izdvajaju za mentalno zdravlje manje od 2% iz ukupnog budžeta namijenjenog zdravstvu. Nedostatak ulaganja u mentalno zdravlje nerazmjeran je ukupnom zdravstvenom proračunu te doprinosi nedostacima u liječenju problema mentalnog zdravlja.
Pandemija COVID-19 pogoršala je mentalno zdravlje pojedinaca u većini zemalja, povećavajući incidenciju psihičkih smetnji i pogoršavajući postojeće. Također, pandemija je dovela do značajnih teškoća u pružanju i dostupnosti usluga za mentalne, neurološke i poremećaje zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, a time i dodatno naglasila nejednakosti i učinke nejednakosti na zdravstvene ishode. Svi smo svakodnevno suočeni s potrebom za intervencijom pa je sada, više nego ikada, od ključne važnosti da radimo na tome da skrb o mentalnom zdravlju postane dostupna za sve. Stoga Svjetski dan mentalnog zdravlja ove godine ima za cilj skrenuti pozornost na nejednakosti u skrbi o mentalnom zdravlju u svijetu, odakle dolazi i slogan: Mentalno zdravlje za sve.
O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao Andrija Štampar: Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“, piše zzjz-kkz.hr.
Mentalno zdravlje i koronavirus
I ove godine Svjetski dan mentalnog zdravlja dolazi u vrijeme kada se naš život već drugu godinu odvija u svakodnevnoj promjeni kao rezultat pandemije SARS-CoV-19 virusa i COVID-19 bolesti.
Svjetska zdravstvena organizacija ističe kako je pandemija donijela pred sve nas mnogobrojne izazove:
* za zdravstvene radnike koji pružaju njegu u teškim okolnostima i odlaze na posao sa strahom za vlastito zdravlje jer njeguju i liječe osobe zaražene virusom pa virus mogu odnijeti sa sobom kući i zaraziti svoje ukućane;
* za učenike, koji se prilagođavaju novim oblicima pohađanja nastave, nošenju maski u školi i održavanju društvene udaljenosti, ili praćenju nastave od kuće s malo kontakta s učiteljima i prijateljima i koji su razumljivo zabrinuti za svoju budućnost;
* za radnike kojima je uz prijetnju zaraze i bolesti ugrožen i egzistencijalni život;
* za ogroman broj ljudi koji su uhvaćeni u siromaštvu ili u krhkim humanitarnim uvjetima s izuzetno ograničenom zaštitom od COVID-19;
* za ljude s mentalnim poteškoćama i stanjima koji su u još mnogo većoj socijalnoj izolaciji nego prije.
I koliko god to bilo strašno, to je malo prema težini tuge s kojom se moraju nositi osobe zbog smrti i gubitka voljene osobe, ponekad i bez mogućnosti opraštanja.
Istraživanje koje je proveo Filozofski fakultet- odjel psihologije lani, neposredno nakon potresa u Zagrebu te u jeku prošlogodišnjeg proljetnog vala koronavirusa pokazalo je kako je čak polovica ispitanika imala neku izraženu razinu stresa i/ili anksioznosti i/ili depresivnosti, dok je jaku reakciju imalo 16-20% ispitanika tj. svaka peta osoba. Psihičko zdravlje bilo je više narušeno kod osoba koje su morale poštivati mjere karantene i samoizolacije, bile starije životne ili su živjele same.
S obzirom na prošla iskustva koja su nas zadesila zbog požara, poplava i rata, možemo očekivati da će se i zbog koronavirusa potreba za zaštitom mentalnog zdravlja i psihosocijalnom podrškom znatno povećati u sljedećem razdoblju.
Što možemo učiniti za svoje psihičko zdravlje!?
Najprije moramo znati i prihvatiti da će i slijedeći mjeseci, naročito ovi zimski biti izazovni za sve nas i da ćemo – htjeli ne htjeli- reagirati određenim stresnim reakcijama. Važno je da takve stresne reakcije prepoznamo!
* Fizički znakovi mogu biti: knedla u grlu, nelagoda u trbuhu, znojenje, ubrzano disanje, trešnja ruku ili cijelog tijela, proljev ili opstipacija, nesanica.
* Psihički znakovi: poteškoće koncentracije i zapamćivanja, blokada misli, crne misli koje se stalno i neprestano vrte u glavi.
* Ponašanje može biti drugačije od uobičajenog i može se manifestirati nemirom, prejedanjem ili mršavljenjem, zlouporabom alkohola i/ili droga, pretjeranim konzumiranjem cigareta, kave, čaja i sl.
Na žalost dugotrajna izloženost stresnim čimbenicima dovodi do isrcpljivanja naših obrambenih pričuva pa se mogu javiti i teže psihičke smetnje poput anksioznosti i depresije.
Preporuke za zaštitu mentalnog zdravlja u krizi
S ciljem prevencije, zaštite i očuvanja psihičkog zdravlja, naši stručnjaci za mentalno zdravlje iz relevantnih institucija i organizacija – Klinika za psihijatriju Vrapče, Referentni centar Ministarstva zdravstva za psihosocijalne metode, Hrvatsko društvo za kliničku psihijatriju Hrvatskog liječničkog zbora, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ i Hrvatski zavod za javno zdravstvo – osmislili su i izradili Program očuvanja mentalnog zdravlja borbom protiv negativnih utjecaja tjeskobe i stresa. Možete ih naći na internetskim stranicama pod nazivom Preporuke za zaštitu mentalnog zdravlja u krizi., https://www.zagreb.hr/zastita-mentalnog-zdravlja-u-krizi/159321
Paket preporuka sadrži cijeli niz postupaka koje možete primijeniti ako vam zatreba. Npr :
* Protektivno i rizično suočavanje sa stresom – objašnjava protektivne i rizične načine suočavanja sa stresom.
* Postupak s uznemirujućim mislima – opisan je mehanizam kojim uznemirujuće misli podržavaju začarani krug tjeskobe i postupak kako se mogu zaustaviti.
* Postupanje s nesanicom – opisani su simptomi nesanice jer je nesanica jedan od najčešćih simptoma reakcije na stres. Dane su preporuke za samopomoć kao i kognitivno-bihevioralni program liječenja nesanice.
* Upute za vježbe disanja – utvrđeno je kako osobe s izraženom tjeskobom i u stresu dišu površno što dovodi do poremećaja u ravnoteži kisika i ugljičnoga dioksida i pogoršava simptome tjeskobe. Duboko, dijafragmalno (trbušno) disanje uspostavlja povoljnu ravnotežu, čime se smanjuju simptomi tjeskobe i postiže doživljaj opuštenosti.
* Upute za progresivnu mišićnu relaksaciju – opisan je način provođenja serije vježbi kojima se postiže relaksacija mišića cijelog tijela, što dovodi do osjećaja opuštenosti.
* Upute za vježbe autogenog treninga – opisane su vježbe osnovnog autogenog treninga putem kojih se uspostavlja smirujuća dominacija parasimpatikusa i postiže opuštanje tijela i psihe.
* Kreativna vizualizacija – opisana je metoda stvaranja vizualnih mentalnih slika koje se namjerno izazivaju kako bi dovele do pozitivnog emocionalnog odgovora na različite zahtijevne situacije
* Preporuke za slušanje glazbe za opuštanje i poboljšanje spavanja – opisani su kriteriji za izbor glazbe za opuštanje i poboljšanje kvalitete spavanja, uz prijedlog kompozicija koje zadovoljavaju kriterije za opuštajuću glazbu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa