Svjetski dan srca – povežimo se srcima!

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrtnosti, lani je od njih umrlo 22.886 osoba, a među njima najviše žena – 57,4 posto, dok su 42,6 posto bili muškarci, objavili su u utorak uoči Svjetskog dana srca Zaklada „Hrvatska kuća srca“ i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Za osobe oboljele od kardiovaskularnih bolesti, a njih je u svijetu oko 520 milijuna, COVID-19 predstavlja dodatnu prijetnju – one imaju povećan rizik od razvoja teških oblika bolesti, a mnogi od njih boje se otići na redovne i hitne preglede zbog straha od zaraze.

Također, dio njih izolirao se od svojih obitelji i prijatelja što predstavlja dodatan teret za njihovo tjelesno i mentalno zdravlje.

Upravo zato ovogodišnja kampanja povodom Svjetskog dana srca poziva nas da se POVEŽEMO srcima.

Iako smo izoliraniji nego ikad, možemo se povezati s vlastitim srcem i sa srcima naših bližnjih.

Svjetska kardiološka federacija je 2000. godine utemeljila obilježavanje Svjetskog dana srca s ciljem informiranja ljudi širom svijeta da su bolesti srca i moždani udar vodeći svjetski uzroci smrti.

Bolesti srca i moždani udar odnose 17,5 milijuna života svake godine, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti godišnje.

Svake godine obilježavanje toga dana ima različitu tematiku koja odražava ključna pitanja i teme koje se odnose na zdravlje srca.

Isto je tako svrha obilježavanja i educiranje javnosti o mogućnostima sprječavanja kardiovaskularnih bolesti.

Naime, od tih bolesti umire gotovo svaka druga osoba u zemljama tzv. zapadne civilizacije.

U Europi godišnje od kardiovaskularnih bolesti umire oko 4 milijuna ljudi odnosno 45% svih umrlih.

Povoljna je činjenica da se većina kardiovaskularnih bolesti i čak do 80% prijevremenih smrti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i štetne konzumacije alkohola.

Male promjene u životnim navikama kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, dovesti će do boljeg zdravlja srca.

Uzroci kardiovaskularnih bolesti su mnogobrojni: pušenje, dijabetes, visoki krvni tlak, pretilost, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, zagađenje zraka. Važno je napomenuti kako na većinu ovih uzroka, odnosno rizičnih čimbenika za nastanak kardiovaskularnih bolesti možemo djelovati – izmijeniti ih, kontrolirati ili liječiti.

U suzbijanju rizičnih čimbenika može nam pomoći i suvremena tehnologija. Dostupni su nam brojni digitalni alati, poput raznih aplikacija pomoću kojih možemo pratiti vlastite otkucaje srca, korake, unos tekućine, prehranu i brojne druge varijable, a uz to nas isti mogu i motivirati da ostanemo ustrajni u promjeni ili održavanju željenih životnih navika.

Također, iznimno je važno preventivne aktivnosti usmjeriti na sve one osobe koje nemaju pristup suvremenim tehnologijama, one posebno rizične skupine i ljude kojima je pristup kvalitetnoj i pravovremenoj skrbi i liječenju otežan. Ovdje je posebno važno POVEZATI se s osobama koje se nose s kardiovaskularnim bolestima u okolnostima dodatno otežanim pandemijom COVID-19. Neke posljedice su, primjerice:

– Propuštanje termina za pregled kod liječnika

– Izostanak kontakta s obitelji i prijateljima

– Smanjenje tjelesne aktivnosti

Kako do istih ne bi došlo, svi se mi, kao društvo, trebamo POVEZATI s osobama oboljelim od kardiovaskularnih bolesti, te im pomoći i omogućiti da se oni sami povežu sa svojim obiteljima, prijateljima, drugim oboljelima, liječnicima i njegovateljima. Nitko se ne bi trebao osjećati usamljeno, bez obzira na pandemiju. UPOTRIJEBIMO TEHNOLOGIJU ZA PREVLADAVANJE IZOLACIJE!

Kardiovaskularne bolesti u RH – najnoviji podaci

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti prvi uzrok smrtnosti, a od njih je 2020. godine umrlo 22 886 osobe, odnosno 40,1% ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 45,4% umrlih žena (13 131) 34,7% umrlih muškaraca (9 755). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 13,3% (7 589) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8,7 % (4 950) u ukupnom mortalitetu.

Zadnjih dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Taj trend je izraženiji za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest (46% pad smrtnosti od KVB ukupno od 2001. do 2019., 40% za ishemijsku bolest srca, a 58% za cerebrovaskularne bolesti. Ipak, kardiovaskularne bolesti i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola.

U usporedbi s Europom, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 609/100.000 spada među zemlje koje imaju srednje visoke stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Prosjek za zemlje EU iznosi 370/100.000, dok je raspon stopa za zemlje EU od 196-1107/100.000 (Francuska-Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije 403, Austrije 376, Italije 281/100.000, a nižu stopu od npr. Mađarske – 738/100.000.

Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju čimbenika rizika kao što su pretilost, dijabetes, hipertenzija, pušenje, moguće je očekivati sve veće opterećenje kardiovaskularnim bolestima ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije, međutim i svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje kroz zdrave životne navike.

COVID 19 i kardiovaskularne bolesti

Danas znamo, kako starije osobe i osobe s kroničnim bolestima, od kojih se posebno ističu kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, kronične bolesti pluća, pretilost, kronična bubrežna bolest i rak i kao i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom imaju veći rizik za nastanak težih kliničkih slika bolesti Covid-19 i povećan letalitet.

Brojna istraživanja koja se provode od početka pandemije istražuju povezanost komorbiditeta i COVID-19.

Bolesnici s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući muški spol, stariju dob, dijabetes, hipertenziju i pretilost, kao i bolesnici s utvrđenom srčanom i cerebrovaskularnom bolešću, identificirani su kao posebno ranjiva populacija s povećanim morbiditetom i smrtnošću kad obole od COVID-19. Štoviše, značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tijekom COVID-19, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije. Uočeni su učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda, virus može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od smrtnosti.

Zbog preraspodjele zdravstvenih resursa, pristup hitnom liječenju, može biti otežan, što ovisi o ozbiljnosti epidemije na lokalnoj razini. To se dodatno pogoršava strahom pacijenata od zaraze, koji se plaše potražiti liječničku pomoć tijekom pandemije.

Kod kroničnih bolesnika, pri pojavi ozbiljnih znakova infekcije, kao što je teško disanje, stezanje ili bol u prsnom košu, vrlo visoka tjelesna temperatura, odmah treba potražiti liječničku pomoć. Prvo i osnovno pravilo u liječenju svih kroničnih bolesti, među kojima se nalaze i kardiovaskularne bolesti, glasi da treba nastaviti dalje koristiti svoju terapiju kronične bolesti kao do sada.

Vrlo je važno dobro kontrolirati kroničnu bolest; naime, tako će se ostvariti najbolji preduvjeti za dobru ravnotežu, uključujući i mentalno zdravlje. Dakle, nikako ne treba prekinuti uzimanje lijekova koje je osoba uzimala za svoju kroničnu bolest, niti mijenjati doze lijekova, već sve valja koristiti kao i ranije kada su održavali stabilnu bolest, tj. najbolje moguće stanje kronične bolesti.

Početkom 2020. godine, kada se tek pročulo za novi koronavirus, krenula je utrka za stjecanjem što više informacija i znanja o novom virusu. Spoznali smo da COVID-19 predstavlja poseban rizik za srčane bolesnike. Istovremeno je nastupio jako zabrinjavajući trend – srčani bolesnici počeli su izbjegavati posjete hitnim službama i svojim liječnicima. To izbjegavanje pripisuje se strahu od virusa.

Stoga je važno osvijestiti srčane bolesnike da su ordinacije primarne zdravstvene zaštite, bolnice i hitni prijemi sigurna mjesta i da, ako imaju potrebe ići, trebaju ići. Znatno je opasnije dobiti srčani ili moždani udar nego zaraziti se COVID-om. Brza reakcija je jako bitna i posjet liječniku ne treba odgađati.

Aktivnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo povodom Svjetskog dana srca
Kako neke zemlje izvješćuju o smanjenom broju hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti i zasebno infarkta miokarda, koji je akutno i hitno stanje, tako je HZJZ napravio analizu hospitalizacija od kardiovaskularnih bolesti ukupno, zasebno infarkta miokarda za 2020 godinu po mjesecima te usporedbu s 2019. godinom u istom periodu, na razini države. Rezultati ukazuju na smanjenje broja hospitalizacija od kardiovaskularnih bolesti za 19% u prosjeku, a za infarkt miokarda u prosjeku 13%. Najveći pad u broju hospitalizacija u odnosu na 2019. godinu zabilježen je u vrijeme „lockdown perioda“ te većeg broja novooboljelih osoba od Covid-19.

Uključite se u ovogodišnju kampanju!

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, povodom Svjetskog dana srca, provodi edukativno promotivnu kampanju koristeći digitalne tehnologije za podizanje svijesti, jačanje prevencije i pravovremenog liječenja, što je i cilj Svjetskog dana srca 2021. godine. Glavne poruke su važnost očuvanja zdravlja srca, s naglaskom na prestanak pušenja, tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu te redovitu kontrolu krvnog tlaka.